Sabor u povodu 25. godišnjice priznanja

Tusk citirao himnu na odličnom hrvatskom

Foto: Denis Ceric/PIXSELL
tusk, grabar-kitarović
Foto: Damir Sencar/HINA/POOL/PIXSELL
ćorić, tolušić, aziz ef.hasanović
Foto: Damir Sencar/HINA/POOL/PIXSELL
šeks leko
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
bozanić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
bandić
Foto: Damir Sencar/HINA/POOL/PIXSELL
plenković, tusk, petrov
16.01.2017.
u 19:12
Tusk se u govoru prisjetio svoga prošlogodišnjeg ljetovanja s obitelji u Opatiji, gdje je, kaže, shvatio, kako se i zašto fascinacija Hrvatskom prenosi s koljena na koljeno
Pogledaj originalni članak

Dvodnevni program obilježavanja 25. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske završen je jučer svečanom sjednicom u Saboru te na Pantovčaku podjelom povelja zahvalnosti domaćim i stranim političarima koje predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović smatra najzaslužnijima za stvaranje i međunarodno priznanje Hrvatske u jeku rata za neovisnost nakon raspada Jugoslavije 1991. godine.

Posebni gost svečane sjednice u Saboru, kojoj je nazočio cijeli državni vrh te ostali predstavnici političkog i javnog života te vjerskih zajednica, bio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji je okupljene oduševio govorom na prilično dobrom hrvatskom jeziku – neki su komentirali i boljem od onoga bivšeg premijera RH Tihomira Oreškovića.

Dobro iskorištene godine

Tusk se u govoru prisjetio svoga prošlogodišnjeg ljetovanja s obitelji u Opatiji, gdje je, kaže, shvatio, kako se i zašto fascinacija Hrvatskom prenosi s koljena na koljeno. Poručio je i da Hrvatska ima pravo ponositi se s posljednjih 25 godina jer ih je dobro iskoristila.

– Noseći teret teških iskustava i vidajući rane nakon okrutnog rata, uspjeli ste svoj narod zaštititi od mržnje i započeli ste veliku zadaću izgradnje moderne europske države. Europa visoko cijeni vašu političku zrelost, strpljenje i dosljednost. Zahvaljujući vašim naporima raste ugled cijele regije, a pomirenje zavađenih naroda, iako teško, postaje stvarnost. Vi ste znak nade u promjenu teške sudbine koja je ovaj dio Europe stoljećima stavljala na velike kušnje – poručio je Tusk te govor u Saboru završio citirajući stihove hrvatske himne te zaradio veliki pljesak.

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Sabora Božo Petrov te predsjednik Vlade Andrej Plenković u svojim su govorima podsjetili na težak put Hrvatske do samostalnosti i suverenosti te na veliku žrtvu branitelja u stvaranju slobodne domovine.

Priznanja zaslužnima

Visoka priznanja jučer su na primanju kod predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović dobili posmrtno prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, branitelji, prva višestranačka Vlada nacionalnog jedinstva, Sveta Stolica, bivši njemački kancelar Helmut Kohl, nekadašnji šef njemačke diplomacije Hans Dietrich Genscher, bivši austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock, britanska premijerka Margaret Thatcher, talijanski predsjednik Francesco Cossiga, slovenski i mađarski premijer, Alojz Peterle i Jozsef Antall, te filozof Alain Finkelkraut. Priznanja su uručena članovima njihovih obitelji ili veleposlanicima njihovih zemalja.     

>> Plenković: Pitanje nestalih i danas je jedno od najbolnijih pitanja u Hrvatskoj. Predsjednica: Razni emisari etiketiraju Hrvatsku

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

RO
Rosali
23:06 16.01.2017.

Vrlo lijepo od predsjednice, da se je sjetila onih, koji su nam poogli, a vise ih nema. Stvarno za pohvalu.

CR
crodijaspora
01:42 17.01.2017.

Velo lijep govor gos Trusk svaka čast i hvala

ZA
zaki55
04:57 17.01.2017.

Tusk nije citirao hrvatskuhimnu, nego pjesmu Ljudevita Gaja koja je u stvari prepjev poljske himne.