Svaka turistička destinacija trebala bi postaviti tri ključna pitanja: tko zadržava vrijednost stvorenu turizmom, tko snosi njegove troškove i mogu li ljudi koji održavaju destinaciju sebi priuštiti da u njoj ostanu? Ako odgovor na treće pitanje postane "ne", više ne možemo govoriti o uspješnom turističkom sektoru. Govorimo o sektoru koji je istjerao upravo ljude zahvaljujući kojima je destinacija postala privlačna. U najnovijem broju prestižnog časopisa Annals of Tourism Research objavljen je rad "The conditional costs of tourism success: Making the Croatian disease visible" autora Josipa Mikulića, Stjepana Srhoja, Zvonimira Kuliša i Vanje Vitezića. Autori u njemu ne donose nove podatke. Umjesto toga, sažimaju i povezuju tri svoje prethodno objavljene studije (o stambenoj pristupačnosti, o lancima nabave i o emigraciji), jedno novije istraživanje o sezonskim cijenama hrane, te, što je rijetko u akademskom svijetu, otvoreno govore o tome kako je to istraživanje primljeno: u medijima, ministarstvima i javnoj raspravi. To je žanr koji se u znanosti naziva impact članak. Njegova poanta nije otkriti nešto novo, nego pokazati što se dogodi kada znanost uđe u stvarni svijet.
Hrvatski turizam ima 'bolest': Stanovi poskupljuju, ljudi se iseljavaju, a novac odlazi u inozemstvo
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
„naš” turizam je osuđen na propast- jer domaće stanovništvo od njega nema nikakve koristi