Kolumna

Po Orbánovom receptu: Ovo je mračni motiv Trumpvog nasrtaja na Harvard

Foto: Profimedia
Po Orbánovom receptu: Ovo je mračni motiv Trumpvog nasrtaja na Harvard
16.04.2025.
u 10:25
Orbán je ugušio autonomiju sveučilišta u sklopu šireg preuzimanja kontrole nad institucijama. Cilj mu je bio uspostava autoritarne vlasti koju nije moguće smijeniti na izborima. To je i Trumpov cilj

Američka sveučilišta našla su se pred teškim izborom. Ako popuste i prihvate Trumpove zahtjeve, dobit će novac od države, ali tada će izgubiti autonomiju i prestati biti sveučilišta u pravom smislu te riječi. Ako ne pristanu na Trumpovu ucjenu, izgubit će javna sredstva, čime će svoj opstanak ponovno dovesti u pitanje. Čak i u takvoj situaciji iznenađuje što je slavni Harvard prvo veliko sveučilište koje je odbilo zahtjeve Trumpove administracije, što je automatski rezultiralo zamrzavanjem financiranja od oko 2,3 milijarde dolara. Znamenita Columbia, recimo, brzo je istaknula bijelu zastavu prihvaćajući djelomično zahtjeve Trumpovih jurišnika, što je naišlo na burne reakcije dijela profesora i studenata, premda joj to nije donijelo potpuno, nego samo djelomično odmrzavanje zamrznutih sredstava. Razloge za ovakvu odluku Harvarda treba tražiti u činjenici da to sveučilište ima financijski fond vrijedan čak 53,2 milijarde dolara, najveći takve vrste na svijetu, što mu pruža određenu financijsku sigurnost i autonomiju. Zbog toga je rektor Alan Garber mogao Trumpu poručiti da Harvard neće odustati od svojih ustavnih prava i svoje neovisnosti. Garber je pritom u jednoj rečenici iznio suštinu ovog spora: "Nijedna vlada – bez obzira na to koja je stranka na vlasti – ne bi trebala diktirati što privatna sveučilišta mogu podučavati, koga mogu primiti i zaposliti te koja područja studija i istraživanja mogu provoditi."

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.



Komentari 11

JM
JMN
13:20 16.04.2025.

Harvard inače troši $6,5 milijardi godišnje od čega $2,4 financira od prinosa na svoje financijske rezerve koje iznose $53,2 mlrd.. Trump im je uskratio mrvice u odnosu na njihovu financijsku snagu. Tako da pričati o autonomiji sveučilišta u takvim uvjetima je apsurdno. Dakle, po vama bi država trebala davati novce bez pitanja jednoj od najmoćnijih privatnih institucija u svijetu koja ima financijske rezerve kao manja europska država.

Avatar neurazumljiv
neurazumljiv
15:33 16.04.2025.

Ne samo da im treba uskratiti novac poreznih obveznika, vec ukinuti status u kom su oslobodjeni placanje poreza. Tako ce imati slobodu misljenja i autonomijiu kao i svi mi obicni smrtnici. Nuspojava ce biti zaustavljanje marsa "kulturnog marksizma" kroz institucije.

JM
JMN
13:13 16.04.2025.

Je li itko od komentatora ovdje pročitao Trumpovo pismo Harvardu? Ako je, a čini mi se da nije, što je u njemu točno sporno? Osim toga, otkuda vam ideja da je sveučilište financirano od države autonomno? Tko odlučuje koliko novca i za koje namjene će iz proračuna ići sveučilištu? Samo sveučilište? Ili to ipak odlučuje država?