Po Orbánovom receptu: Ovo je mračni motiv Trumpvog nasrtaja na Harvard

Američka sveučilišta našla su se pred teškim izborom. Ako popuste i prihvate Trumpove zahtjeve, dobit će novac od države, ali tada će izgubiti autonomiju i prestati biti sveučilišta u pravom smislu te riječi. Ako ne pristanu na Trumpovu ucjenu, izgubit će javna sredstva, čime će svoj opstanak ponovno dovesti u pitanje. Čak i u takvoj situaciji iznenađuje što je slavni Harvard prvo veliko sveučilište koje je odbilo zahtjeve Trumpove administracije, što je automatski rezultiralo zamrzavanjem financiranja od oko 2,3 milijarde dolara. Znamenita Columbia, recimo, brzo je istaknula bijelu zastavu prihvaćajući djelomično zahtjeve Trumpovih jurišnika, što je naišlo na burne reakcije dijela profesora i studenata, premda joj to nije donijelo potpuno, nego samo djelomično odmrzavanje zamrznutih sredstava. Razloge za ovakvu odluku Harvarda treba tražiti u činjenici da to sveučilište ima financijski fond vrijedan čak 53,2 milijarde dolara, najveći takve vrste na svijetu, što mu pruža određenu financijsku sigurnost i autonomiju. Zbog toga je rektor Alan Garber mogao Trumpu poručiti da Harvard neće odustati od svojih ustavnih prava i svoje neovisnosti. Garber je pritom u jednoj rečenici iznio suštinu ovog spora: "Nijedna vlada – bez obzira na to koja je stranka na vlasti – ne bi trebala diktirati što privatna sveučilišta mogu podučavati, koga mogu primiti i zaposliti te koja područja studija i istraživanja mogu provoditi."