Sad kad su četverodnevne demokratske i republikanske konvencije završene, utrka za predsjednika pretvorila se u 60-dnevni sprint do 3. studenog. Konvencije su se radikalno razlikovale. Demokrati su krenuli prvi i priopćili bojazan od koronavirusa na virtualnoj konvenciji, bez publike uživo za govora Joea Bidena i njegove zamjenice, Kamale Harris, te dosljednog nošenja maski. Produkcija nesavršena, ali bilo je ugodnih trenutaka, poput snimanja glasova delegata na jedinstvenim lokacijama u 50 država, pokazujući raznolikost zemlje. Činilo se da je konvencija pretežno usmjerena na manjince, mlade i žene.
Koronavirus i Trumpovo nepravilno postupanje s epidemijom bila je tema konvencije. Druga tema bila je socijalna pravda, posebno za Afroamerikance, žrtve policijskog nasilja. Standardna liberalna pitanja - okoliš, kontrola oružja i pravo na pobačaj - dobila su uobičajenu pozornost. No, najveći je problem bio Donald Trump. Kršeći predsjedničke norme, i Barack i Michelle Obama uputili su oštre kritike na Trumpov nastup. Joe Biden prikazan je kao Trumpova suprotnost - pristojan i empatičan čovjek kojeg su ga osobne tragedije osnažile da osjeća bol drugih i, kako kaže tema njegove kampanje, "Vrati dušu Americi". Biden je tvrdio da je opstanak američke demokracije ugrožen zbog Trumpova zanemarivanja institucija i vladavine prava.
Bidenov je završni govor bio najbolji u njegovoj dugoj političkoj karijeri. Obećao je provesti opsežnu strategiju za suzbijanje koronavirusa i obnovu američke ekonomije. Činilo se da je Bidenova strastvena retorika uništila republikansku tvrdnju da je previše slab za taj posao. Većina je promatrača konvenciju ocijenila uspješnom i vjerojatno će pomoći u očuvanju Bidenova vodstva u anketama. Neki su, međutim, primijetili da su se demokrati usredotočili na svoju bazu manjinskih glasača i glasača iz prigradskih naselja. Također su republikancima dali potencijalno "oružje" odbijanjem da se bave sve većim bezakonjem u mnogim američkim gradovima. Republikanci su na konvenciji iskoristili priliku za strašenje anarhijom u središnjem dijelu njihovog napada na Bidena, kojeg su pogrešno optužili da planira ukinuti policiju i uspostaviti socijalizam u Sjedinjenim Državama.
Sa stilskog stajališta bila je superiorna u odnosu na demokratsku konvenciju i sadržavala je brojne učinkovite mamce za prosječne Amerikance. Kršeći tradiciju i možda savezni zakon, Bijela kuća korištena je kao platforma za ključne segmente. Još jedan tabu razbijen je pojavom navodno nepolitičkog državnog tajnika Mikea Pompea, koji je iz Jeruzalema podsjetio kako je Trump ispoštovao svoj zavjet da će tamo preseliti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva. Istaknuti su standardni republikanski stavovi, posebno oni koji se protive pobačaju i kontroli oružja. U političkom smislu, konvencija je imala manje sadržaja od demokratske konvencije. Ali to ne znači da republikanskom pristupu nedostaje tematska koherentnost, daleko od toga.
Ciljevi su bili trostruki: energizirati Trumpovu glasačku mašineriju da glasa u još većem broju nego 2016. godine; vratiti žene iz predgrađa Trumpu plašeći ih perspektivom širenja nasilja; i smanjiti potporu Afroamerikanaca Bidenu. Bio je to neskladan kontrast između otvorenih upozorenja bijelim glasačima o opasnosti od urbanog nasilja i navodnih demokratskih planova za uništavanje predgrađa, te parade Afroameričkih govornika koji su svjedočili o svom prijateljstvu s Trumpom. Činilo se da je pristup namijenjen nagovaranju glasača iz predgrađa da glasaju iz straha, ali dobre savjesti. Poput demokrata, i republikanci su počinili značajne propuste. Jedan je da se prizna pitanje rasizma i policijskog maltretiranja Afroamerikanaca, što potiče socijalne nemire.
Drugi je koronavirus, koji je tretiran i kao primjer dobrog Trumpova vodstva. Poricanje koronavirusa odrazilo se i na inscenaciji konvencije. Predsjednik je održao završni govor pred 1500 ljudi koji su uglavnom bili bez maski na južnom travnjaku Bijele kuće. Nakon dvije konvencije, čini se da republikanci uzimaju zamah. Policijska pucnjava u Kenosha, Wisconsin, na nenaoružanog crnca Jacoba Blakea pokrenula je novi val urbanog nasilja, pljačke i uništavanja imovine, što potvrđuje Trumpova upozorenja na anarhiju. Dosadašnji neuspjeh demokrata da riješe taj problem mogao bi se pokazati skupim.
Post-kongresna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se utrka znatno zaoštrila u 5-10 država koje će odlučivati o izborima. Biden riskira da padne u istu zamku kao i Hillary Clinton govoreći u kampanji više o Trumpu nego radeći na vlastitoj afirmativnoj viziji zemlje. To još može ispraviti, ali čini se da će izbori biti vrlo neizvjesni. Tri zakazane predsjedničke debate mogle bi se pokazati presudnima. Pored svega, nastavak nasilja na ulicama Amerike ili kontinuirano širenje koronavirusa moglo bi umanjiti šanse i jednima, ali i drugima.
Bezočno lažu već pet godina o tom čovjeku. Ništa nije istina. Trump je jako dobar predsjednik. Da nije suočen s praktički pokušajem državnog udara od prvog dana napravio bi i puno više.