Posjet šefa CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi, prvi takav dolazak na visokoj razini nakon 2021. godine, pokazuje da Sjedinjene Države, unatoč ratu s Iranom i snažnijem fokusu na zapadnu hemisferu, nisu odustale od Europe i NATO-a. Istodobno, Moskvi je, čini se, poslana vrlo jasna poruka o granicama koje ne smije prijeći.
Ratcliffe je tijekom ovog tjedna posjetio Moskvu i sastao se s predstavnicima ruskih obavještajnih službi. Prema Kremlju, nije razgovarao izravno s Vladimirom Putinom, no ruski predsjednik bio je obaviješten o rezultatima posjeta. Riječ je o iznimno neuobičajenom potezu. Kako podsjeća češki portal Novinky.cz, posljednji put šef CIA-e u Moskvu je stigao u studenome 2021., kada je tadašnji direktor William Burns ruskom vodstvu prenio upozorenje Washingtona uoči invazije na Ukrajinu.
Sigurnosni analitičar Milan Mikulecký ocijenio je da je sam dolazak Ratcliffea u Moskvu „visoko nestandardan“, dok je stručnjak za vanjsku politiku Vlastislav Bříza naglasio da susreti američkih i ruskih obavještajaca na tako visokoj razini gotovo uvijek imaju ozbiljan razlog. Iako nije poznato što se točno razgovaralo iza zatvorenih vrata, Bříza smatra da je Moskvi gotovo sigurno upućeno upozorenje da ne prelazi određene granice.
Jedna od mogućnosti koju je naveo jest da američke obavještajne službe raspolažu informacijama o mogućoj novoj ruskoj mobilizaciji nakon izbora. Druga je mogućnost da Moskva razmatra ograničenu akciju na istočnom krilu NATO-a, primjerice u baltičkim državama, kojom bi pokušala testirati spremnost i jedinstvo Saveza.
U tom bi slučaju Ratcliffeova poruka bila jednostavna: činjenica da su Sjedinjene Države snažno angažirane na Bliskom istoku ne znači da bi Washington ostao po strani u slučaju ruskog pritiska na neku članicu NATO-a. „Mi nismo oslabljeni“, sažeo je Bříza moguću poruku Moskvi, dodajući da bi Sjedinjene Države u slučaju ruskog pokušaja na europskom tlu ostale odlučne i zadržale ulogu svjetske supersile. Da je upravo NATO mogao biti jedna od tema razgovora, izvijestio je i CBS News, pozivajući se na više osoba upoznatih sa sadržajem susreta. Prema tim informacijama, Ratcliffe je Rusiji prenio upozorenje protiv napada na članice NATO-a.
Posebnu pozornost Bříza je posvetio činjenici da Ratcliffe nije jednostavno odletio iz SAD-a u Moskvu, nego je prije toga posjetio baltičku regiju. Prema njegovoj interpretaciji, to ima snažnu simboličku poruku. Washington je time želio pokazati saveznicima koji se nalaze najbliže Rusiji da ih nije zaboravio. „To je jednoznačno simbol toga da prije nego što leti u Moskvu razgovara s ključnim saveznicima koji su najviše ugroženi“, rekao je Bříza, prema navodima Novinky.cz.
Posjet tako dolazi u trenutku kada se posljednjih mjeseci sve više govori o mogućnosti da Rusija pokuša testirati odlučnost NATO-a ne nužno velikim konvencionalnim napadom, nego ograničenim ili hibridnim operacijama. Američki obavještajni izvori također su upozoravali na mogućnost ruskih akcija kojima bi se pokušalo ispitati koliko je Savez spreman odgovoriti na provokacije.
Ratcliffeov posjet treba promatrati i kroz širi kontekst američkog rata s Iranom, koji je ovog tjedna ušao u šesti mjesec. Prema analitičarima koje citira Novinky.cz, jedan od mogućih razloga za američko obraćanje Moskvi mogao bi biti i ruski odnos prema Iranu. Washington pokušava povećati pritisak na Teheran, u trenutku kada je Rusija i dalje važan saveznik iranskog režima. CBS News također navodi da je Ratcliffe tijekom posjeta razgovarao o Iranu i upozorio na mogućnost dodatnih sankcija ako se ponovno ne otvori Hormuški tjesnac za pomorski promet.
Američki predsjednik Donald Trump, međutim, umanjuje dramatičnost posjeta. Ratcliffeov put u Moskvu opisao je kao svojevrsni „polurutinski“ posjet te odbacio tvrdnje da je glavni cilj bio upozoriti Rusiju da ne napadne NATO. No činjenica ostaje da je riječ o prvom posjetu šefa CIA-e Moskvi nakon nekoliko godina, u trenutku kada su odnosi Washingtona i Moskve ponovno iznimno osjetljivi. Kako je za Novinky.cz zaključio Bříza, sama činjenica da se obavještajni kontakti na najvišoj razini nastavljaju pokazuje da Washington i Moskva, bez obzira na dubinu sukoba, još uvijek žele zadržati kanal izravne komunikacije.
Koje bezvezno laprdanje i nagađanje?