Prva godina drugog mandata Donalda Trumpa potpuno je promijenila Ameriku i svijet – za neke u pozitivnom, a za druge u potpuno negativnom smjeru. Danas je točno 365 dana od Trumpove inauguracije, i u tih je godinu dana Trump bombardirao Iran, prijetio da će anektirati Grenland, mirio se, pa svađao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Ukrajincom Volodimirom Zelenskim, uvodio je carine, pomogao je završiti opći rat u Pojasu Gaze, posredovao je u mirenju zemalja i oteo je predsjednika Venezuele. A ovdje su nabrojene samo vanjskopolitičke teme, najvažnije za europske i hrvatske čitatelje, ali ne i za same Amerikance. Osim u vanjskoj politici, Trump je uveo brojne promjene kod kuće: slao je vojsku da uvodi red u američke gradove, privukao je svojoj stranci nove birače, a neke stare odbacio od nje, deportirao je stotine tisuća ilegalnih migranata, otpuštao državne službenike... Kad se sve zbroji i oduzme, Trump je očigledno u svojem drugom mandatu nastupio kao jedan od najznačajnijih predsjednika u modernoj američkoj povijesti i vođa svoje vlastite revolucije – na radost svojih pristalica, i na užas onih koji ga ne mogu smisliti, a i jednih i drugih ima stotina milijuna i u SAD-u i izvan njega.
Trump 2.0, prva godina: Amerika je opet velika - prijetnja
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić