Konzultanti, PBZ i DBV koji su angažirani na pronalaženju strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja godine trebaju predložiti rješenje za spas hrvatske nacionalne aviokompanije. Konzultanti trenutačno razrađuju tri modela, koji uključuju zračne luke, mirovinske fondove i ACI. Jedan od modela je, kažu nam dobro upućeni u rad savjetnika, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i Croatia Airlinesa. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu CA i zračne luke, a treća je mogućnost da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI.
Pri tome bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom. Tih šest zračnih luka uključeno je i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55 posto, a ostalo drže županije i jedinice lokalne samouprave. CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna, a sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet zračnih luka koje su u plusu za 2018. iznosi 213,1 milijun kuna, a gubitak ZL Osijek bio je 266.900 kuna. Naši sugovonici kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma tijekom cijele godine, a pogotovo zimi.
Na splitskom aerodromu, primjerice, CA je lani imao udjel u prometu od 16,9 posto i druga je aviokompanija po prometu u toj zračnoj luci, odmah iza Easyjeta koji drži 20 posto. Kroz svih devet hrvatskih zračnih luka lani je prošlo 10,5 milijuna putnika, a tržišni udio CA iznosio je 25 posto. No spajanje zračnih luka i CA, kažu upućeni, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji.
Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te zlatne koke i njima zajednički upravljaju. Mirovincima bi se zbog istog razloga uz CA mogla ponuditi i druga zlatna koka – ACI. U vlasništvu Republike Hrvatske je nešto više od 78 posto temeljnog kapitala te kompanije, koja je lani ostvarila dobit od 30,9 milijuna kuna. Iako je pri angažmanu konzultanata fokus bio na drugim aviokompanijama koje bi preuzele hrvatskog avioprijevoznika, naši sugovornici kažu da za to ne postoji neki interes. A to su pokazali i prethodni natječaji za privatizaciju aviokompanije koji su propali. Dobro upućeni kažu da je Croatia Airlinesu potrebno godišnje dodatnih 100 do 150 milijuna kuna kako bi kompanija preživjela i mogla nabaviti nove avione.
Mirovincima privlačna ideja
Mirovinski fondovi zainteresirani su za ulaganje u zračne luke i ACI i to ne skrivaju. Nekoliko su puta u javnosti pozivali Vladu da im prepusti upravljanje nad tim tvrtkama. U mirovinskim fondovima kažu da im ideja o preuzimanju CA i dokapitalizacija tvrtke ako je “u paketu” s ACI-jem i nekoliko zračnih luka djeluje privlačno. Najbolji bi model, kažu, bilo preuzimanje cijelog paketa, ali napominju da je domaći avioprijevoznik rupa bez dna, čiji je opstanak nemoguć bez dubinskog restrukturiranja kompanije.
Vlada je pak u rujnu donijela odluku o dokapitalizaciji CA s 250 milijuna kuna. Kako je pojasnio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u intervjuu za subotnji Večernji list, ta je odluka jedna od faza u procesu pronalaženja strateškog partnera prema principu 30 posto državnih sredstava, 70 posto privatnih investicija. Kad budu gotovi modeli, ići će se u raspisivanje javnog natječaja, a do kraja lipnja 2020. strateški bi partner trebao biti odabran. Ako se ne uspije naći strateški partner i taj proces ne uspije, Butković je u intervjuu za Večernji list kazao da je i za CA moguć scenarij koji se dogodio slovenskom Adria Airwaysu – stečaj.
Koji mirovinski fond je lud da udje u kompaniju koja ima u vlasnistvu 5 aviona starosti 20 godina, a sve ostalo u najmu? E da ne zaboravimo, imaju i cak DVA avio motora.