Treći dan trećeg izdanja Master Business Foruma u Rovinju donio je teme koje će u idućim godinama odrediti konkurentnost kompanija: kako financirati zelenu tranziciju, tko ulaže u sljedeću generaciju regionalnih lidera, hoće li energija pratiti rast umjetne inteligencije te kako organizacije mogu odgovoriti na izazove mentalnog zdravlja i budućnosti rada. Uz panele, sudionici su imali priliku sudjelovati u executive masterclassu i praktičnoj sesiji o pripremi kompanije za transakciju.
Dan je započeo predavanjem "Je li specialty kava bolja kava?" Roberta Pudića, osnivača i direktora zagrebačke pržionice i kavane QUAHWA, koji je u opuštenom i interaktivnom izlaganju, uz stalna pitanja publici, kroz priču o podrijetlu, obradi, prženju i okusu objasnio što kavu čini posebnom. Razliku između komercijalne i specialty kave usporedio je s automobilima: prva vas pouzdano preveze od točke A do točke B, dok druga traži trening i uvježbano nepce. Pojasnio je da se u specialty kavi bobice beru ručno, i to samo kad su zrele i crvene, dok kombajni u komercijalnoj proizvodnji beru sve odjednom, od gorkih zelenih do slatkih crvenih, a da se kvaliteta zatim odlučuje i u prženju, kad se šećeri i ulja moraju razviti unutar zrna. "Sve skupe i rijetke kave, ako se nismo naučili piti ih i nemamo trening da ih prepoznamo, pretvore se u najveće razočaranje", istaknuo je Pudić.
Panel "Ekonomija zelene tranzicije: investicije, rizici i konkurentnost", koji je moderirala Ana Pašiček, izvršna direktorica Global Compact mreže Hrvatska, okupio je Maria Carinija, predsjednika Uprave Generali osiguranja, Antu Čikotića, direktora i vlasnika Inovapra i bivšeg državnog tajnika za energetiku, Branimira Muidžu iz Heidelberg Materialsa, Juliju Okatz iz EBRD-a i Karla Tomašića, generalnog direktora za Hrvatsku u tvrtki Alpla. Raspravljalo se o tome kako kompanije donose odluke o ulaganjima u održivost, gdje tehnologija i kružno gospodarstvo već stvaraju poslovnu vrijednost te kako se mijenja procjena klimatskih i poslovnih rizika. "Zelena tranzicija nije samo pitanje održivosti, već pitanje konkurentnosti. Ključno je kako ambiciozne ciljeve pretvoriti u investicije koje stvaraju poslovnu vrijednost, upravljaju rizicima i jačaju dugoročnu otpornost gospodarstva", istaknula je Pašiček. Julia Okatz, voditeljica Centra za zelene zgrade i urbanu regeneraciju u EBRD-u, dodala je: "Investitori diljem istočne i južne Europe već razvijaju i obnavljaju otporne zgrade i urbane četvrti, čime jačaju gradove i kvalitetu života. Možemo podržati lidere i buduće lidere u testiranju i širenju rješenja."
Panel "Tko financira sljedeću generaciju regionalnih prvaka?", održan na engleskom jeziku, povezao je za istim stolom različite izvore kapitala: od venture capitala i regionalnog private equityja do institucionalnog i razvojnog kapitala. Moderator dr. sc. Kristijan Cinotti, glavni partner Forvis Mazarsa, vodio je raspravu s Aleksandrom Dragićevićem iz MidEuropa, Stevicom Kuharskim iz Fil Rouge Capitala, Markom Galićem iz Provectus Capital Partnersa, Boženom Živaljićem iz Hybrid Capital Partnersa i Nevenom Vrankovićem, potpredsjednikom Atlantic Grupe. Fokus je bio na tome kakve kompanije investitori traže, što je potrebno da privuku ozbiljan kapital te kako financiranje može podržati rast, konsolidaciju i međunarodno skaliranje. "Lova je istina, dobit je procjena", rekao je Cinotti, dodavši da je za investitore presudno stvara li poduzeće stvarnu vrijednost.
Panel "Hoće li tehnologija ostati bez struje?", koji je moderirao dr. Drago Cmuk iz Forvis Mazars Digitala, otvorio je pitanje koje se rijetko postavlja naglas: što ako granica budućnosti nije nedostatak inovacije, nego fizička nemogućnost da napajamo vlastite ambicije? Umjetna inteligencija, električna vozila, baterijski sustavi i podatkovni centri stvaraju potražnju za energijom kakvu svijet dosad nije vidio, a o izazovima za stabilnost mreže i granicama skaliranja govorili su Sergio Galošić, glavni izvršni direktor Amelicor Grupe, Ivan Paić, član Uprave Končara, i Vladimir Olujić, tehnički direktor DataBoxa.
U središtu rasprave o mentalnom zdravlju i budućnosti rada bio je panel koji je moderirao Boris Trupčević, a na kojem su sudjelovali dr. sc. John Rogošić, osnivač i ravnatelj Split International Schoola, dr. Zoran Vujnović, psihijatar i psihoterapeut iz Poliklinike za rehabilitaciju Split, Nikolina Radić, direktorica Lugera Talent Solutions Croatia i Danijela Govorčinović Šimunović, direktoricu ljudskih potencijala u HEINEKEN Hrvatska. Povezali su perspektive psihijatrije, obrazovanja i poslovnog sektora kako bi raspravili s kakvim generacijama zaposlenika ulazimo u budućnost rada, koliko leadership i organizacijska kultura utječu na mentalno zdravlje te gdje završava individualna odgovornost zaposlenika, a počinje odgovornost organizacije. "Budućnost rada ne određuju samo tehnologije i tržišni trendovi, već prije svega ljudi", poručila je Radić.
Poslijepodnevni program uključivao je i executive masterclass "Šteta pustiti da dobra kriza propadne!" koji su vodili dr. sc. Kristijan Cinotti i Mirjam Marasović Ćurčić, partnerica u Forvis Mazarsu. Sudionici su procjenjivali koliko je njihova organizacija spremna za krizu, gdje su njezine ključne ranjivosti i što mogu konkretno učiniti kako bi povećali otpornost i sposobnost odgovora. Dan je zaključila praktična sesija "Transformacija prije transakcije: kako povećati vrijednost kompanije prije prodaje ili dokapitalizacije", koju su vodili odvjetnica Anita Hukelj i Marin Horvatić, financijski menadžer i interim CFO u Enigma Consultingu. Kroz pravnu, financijsku i operativnu perspektivu te konkretan case study objasnili su što vlasnici i management trebaju napraviti 12–24 mjeseca prije prodaje ili ulaska investitora: smanjiti ovisnost o vlasniku, urediti poslovanje i pripremiti se za due diligence.
Time je završio službeni konferencijski program trećeg izdanja MBF-a, koji je u tri dana okupio preko 1500 sudionika i 80 govornika u više od 25 panela, predavanja i masterclassova. Osvrćući se na završeno izdanje, osnivačica i direktorica MBF-a Maja Borovina Frankić zahvalila je poduzetnicima, institucijama i akademskoj zajednici na podršci projektu koji je prije tri godine bio potpuna novost na hrvatskom tržištu. Dodala je da se rast poslova i inovacija temelji na sinergiji struka i industrija te privatnog, javnog i akademskog sektora. "Naše ambicije su uvijek velike, ali su utemeljene u puno rada, predanosti i povjerenju ljudi koji su nam ga dali", poručila je. Iduće izdanje MBF-a održat će se od 6. do 9. listopada 2027. u Rovinju.
MBF se nastavlja i u nedjelju, 11. listopada, neformalnim završetkom u hotelu Grand Park: druženjem uz kavu u okviru free networkinga, na kojem će sudionici imati priliku nastaviti razgovore započete tijekom konferencijskog programa i dogovoriti buduće suradnje. MBF nudi i bogat izložbeni prostor u kojem vodeće tvrtke predstavljaju najnovije tehnologije i rješenja, a poslovni loungevi pružaju priliku za neformalno umrežavanje. MBF 2026. održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Europske komisije, Istarske županije i Grada Rovinja. Institucionalni partneri su EBRD, HUP i HBOR.
Ključni partneri uključuju Platinum sponzora INA, Generalnog sponzora HEP, Zlatne sponzore Amelicor Group, Go2Digital, Inovapro, Končar, Mapei i Nexe, Srebrne sponzore 916 HUB, Atellior, Atlantic Grupu, Croatia Sotheby’s International Realty i Zagrebačku banku te Brončane sponzore BINA-Istra, Grohe, Siemens Energy, UHY Savjetovanje i Westgate Group. Njihova podrška, zajedno s angažmanom izlagača i posjetitelja, osigurava uspjeh ovog jedinstvenog događaja. MBF je namijenjen donositeljima odluka i svima koji žele proširiti horizonte, steći vrijedne kontakte i oblikovati budućnost svojih industrija kroz konkretne suradnje. Dodatne informacije o događaju dostupne su na službenoj web stranici MBF-a.