Ne želimo stvarati ni poticati podaničke poslušnike, intelektualne dodvorice i laskave karijeriste, ni zaslijepljene političke protivnike ili bespomoćne mrzitelje, već odgovorne profesionalne intelektualce i znanstveno-stručne ustanove koji bi kritičnim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom pridonijeli blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojemu žive i djeluju.
Tako je u Hrvatskom saboru 30. svibnja 1990. govorio Franjo Tuđman, čiji se govor na web-stranici Hrvatskog sabora danas navodi kao jedan od "znamenitih u povijesti saborovanja". A ovako je u sabornici 2003. govorio uvaženi zastupnik Ljubo Ćesić Rojs: "Treba priznati, treba biti muško i reći – peder sam!" I taj je govor postao znamenit, ali kao jedna od bizarnosti koje su izrečene u sabornici. Ovako je pak u Saboru 2024. govorio uvaženi zastupnik Hrvoje Zekanović: "On je trenutačno politički zombi, živi mrtvac, više ga zapravo nitko i ne brani. Naravno, tko će živog mrtvaca, zombija braniti? Zombija možeš jedino, znate one filmove, pogoditi u srce kolcem i metkom u čelo." Meta mu je bio Peđa Grbin. Jedna od znamenitih izjava je i ona Ante Kovačevića koji je 2001. Vesni Pusić poručio da ju je "dragi bog stvorio za madraca, a ne za mudraca". Od pedera preko madraca i zombija napredovali smo do – mucica. Još traju analize na koga je Andrej Plenković mislio kada je govorio o "mucicama", je li poruka bila upućena cijeloj oporbi ili samo Ivani Kekin – ne bi li se gotovo forenzički utvrdilo je li riječ o seksizmu. A i ako jest, ostaje pitanje: je li to uopće koga briga? Na istoj sjednici Sandra Benčić nazvala je Plenkovića "Vučićevom budalom". Što nakon mucica? Jesmo li oguglali na takvo izražavanje, pa nas više ništa ne može iznenaditi? U kolikoj mjeri priprost, pa i prostački, omalovažavajući način komunikacije, privlači ili odbija glasače?
Treba biti muško i reći – mucica sam!
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić