Toplinski smo udar preživjeli, u nedjelju ‘ugodnih’ 30˚C

Val vrućina koji je ovih dana zahvatio Hrvatsku Zagrepčane, čini se, nije iznenadio. Iako se živa u termometru sredinom petka penjala i do 37 Celzijevih stupnjeva, liječnici u Hitnoj pomoći nisu imali povećan broj intervencija. Da je vani “pasja vrućina”, tvrde, primijetili su jedino po nešto većem broju pacijenata koji su pomoć zatražili zbog neuroloških smetnji.

Zaborave tekućinu
– Riječ je o poremećajima tlaka, no na teren nismo izlazili više nego lani u ljetnim mjesecima – rekla je dr. Ileana Lucić Reno, voditeljica smjene u zagrebačkoj Hitnoj. Vrućine su najviše mučile mlađe ljude jer su oni stalno vani, znoje se, a zbog brzog načina života zaborave nadoknaditi tekućinu.

Stariji ljudi i kronični bolesnici posljednjih se godina, kažu liječnici, uglavnom pridržavaju uputa pa je i intervencija manje. A savjete liječnika danas su poslušali i Siščani i Karlovčani pa unatoč temperaturama do 36 stupnjeva gužve u Hitnoj pomoći nije bilo. Osječani pak nisu bili toliko disciplinirani te je Hitna medicinska pomoć od 7 do 15 sati intervenirala 19 puta. U 14 sati u Osijeku je izmjereno 35 Celzijevih stupnjeva.

Broj intervencija i poziva građana posljednjih je dana povećan, zovu ih kronični bolesnici, asmatičari, “tlakaši”, starije osobe. Liječnici su punom parom radili i u Vukovaru, koji je u petak grijalo 38 stupnjeva. Desetak intervencija imala je Hitna pomoć u Slavonskom Brodu, većinom kod osoba starijih od 70 godina. Najviša temperatura dosegnula je 36 stupnjeva.

Iznimno visoke temperature obilježile su i kontinentalni dio Primorsko-goranske te Istarske županije. U Rijeci, Ogulinu, Pazinu izmjereno je 35 stupnjeva, a u Ličko-senjskoj županiji, u Karlobagu, 37 stupnjeva. Liječnici su imali pune ruke posla.

Na sreću, iz Hidrometeorloškog zavoda poručuju da olakšanje slijedi već u subotu navečer, kada će temperature pasti dva stupnja, a u nedjelju se očekuje 30 stupnjeva.

Na plus 40 nije lako ni radnicima na gradilištu poslovnog objekta u zagrebačkoj Oreškovićevoj ulici. Kažu da to stoički podnose jer drugog izbora nemaju.

– Raditi se mora, a posebno je teško kolegi koji na 60 metara visine u staklenoj kabini upravlja kranerom – kaže 42-godišnji Nedjeljko Matoš, građevinski radnik koji na posao, kao i njegovih 20-ak kolega, dolazi u sedam ujutro, a završava u 16 popodne. Stanke zbog vrućina, kaže, nemaju.

Neki i prekovremeno
– Neki moraju ostati i nakon tog radnog vremena. Cijeli dan po gradilištu, zbog zaštite moramo hodati sa šljemom što nam dodatno otežava ovu situaciju. No raditi se mora. Svi mi ovdje imamo djecu i kredite – objasnio je Matoš, otac troje djece. Radnicima na tom gradilištu jedino neograničene količine vode iz hladnjaka olakšavaju nesnosne vrućine.