„Vjerujem da agencije i dalje rade svoj posao, da sazrijeva svijest kako EUFOR mora asistirati u uhićenju Milorada Dodika ili da on pobjegne“, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. No, već nakon samo nekoliko dana pokazalo se da policijske agencije ne samo da nisu u stanju provesti naredbe Suda BiH, nego da država više nema ingerencije ni nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
Iako je ministar obrane Zukan Helez izdao naredbu da se na obilježavanju godišnjice Treće pješačke pukovnije „Republika Srpska", koja je od 2006. sastavni dio Oružanih snaga BiH, zabrani prisustvo predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću i premijeru entiteta Radovanu Viškoviću, oni su 12. svibnja prisustvovali svečanosti u vojarni „Kozara" u Banjoj Luci, piše DW.
„Što vojska ima sa sudovima i što vojska ima sa njihovim tužiteljstvima u civilnom dijelu? Nema ništa“, rekao je Dodik na obilježavanju godišnjice pukovnije pred pripadnicima Oružanih snaga BiH, naglasivši kako vojska ima svoj mandat i da je jasno tko i kako izdaje naredbe. „BiH je u stanju državnog udara jer ne može provoditi odluke na teritoriju cijele države“, kaže politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, napominjući da je problem u tome što to nitko javno ne želi priznati, već se svaki novi problem nadovezuje na postojeće, čime se kriza samo dodatno produbljuje.
„Tu istinu mogu skrivati samo naivni političari koji održavaju status quo i vide priliku da ne poduzmu nikakve ozbiljnije korake“, kaže Kazaz, ističući i da europska birokracija nije sposobna uvidjeti stvarno stanje na terenu. Kazaz dodaje da situacija u vojarni „Kozara" upravo pokazuje kako Dodik ima pod kontrolom sve institucijena teritoriju Republike Srpske. „Država praktički funkcionira na polovici svog teritorija, dok je na području RS-a potpuno suspendirana“, kaže Kazaz, s čim se slaže i velik broj drugih analitičara.
Ipak, prepucavanja će se nastaviti. Dok se u Banjoj Luci slavi, iz Sarajeva stižu kaznene prijave protiv onih koji su unutar Oružanih snaga BiH omogućili prisustvo rukovodstvu RS-a, za kojima je Sud BiH raspisao tjeralicu zbog državnog udara. „Svi oni koji su prekršili zakon, kazneno će odgovarati. Osobno ću podnijeti kaznene prijave i sve ću ispitati. Ovo nije kraj“, kategoričan je Helez. Iako su ovlasti Ministarstva obrane vrlo ograničene, s obzirom na to da je većina stvarnog odlučivanja u rukama Predsjedništva BiH, u kojem se zbog njegove strukture može blokirati svaka odluka, u ovom slučaju ingerencije su u rukama Heleza.
Na temelju Zakona o obrani i Zakona o Oružanim snagama BiH, Ministarstvo obrane ima nadležnost nad pristupom vojnim objektima, a službene osobe dužne su postupati po zakonitim naredbama i odlukama Ministarstva. Kaznene prijave Tužiteljstvu BiH već je podnio potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković – protiv zamjenika ministra obrane Aleksandra Goganovića i načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH, generala Gojka Kneževića, zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlasti, neizvršavanja službene dužnosti te omogućavanja bjeguncima pristup vojnim objektima Oružanih snaga BiH.
„Goganović i Knežević svjesno su i namjerno odbili postupiti u skladu s naredbom ministra obrane BiH. Kršeći tu naredbu, omogućili su navedenim osobama ulazak i boravak u vojnim objektima, čime su izravno ugrozili sigurnost i integritet Oružanih snaga BiH te omogućili osumnjičenima izbjegavanje pravosudne odgovornosti“, naveo je Duraković, između ostalog, u prijavi.
Funkcionira li BiH na cijelom svom teritoriju i je li preispitivanje suvereniteta u ovakvim okolnostima očekivano, za komunikologa Mladena Bubonjića predstavlja složeno pitanje. „Formalno suverena, suštinski raštimana, ponekad se stječe dojam da postoji samo na papiru. Jedni je žele maksimalno decentraliziranu, na razini federalnog ustroja, drugi bi jedinstvenu, unitarističku. I tako već desetljećima, a ništa se suštinski ne mijenja“, kaže Bubonjić.
On ističe da se zbog promjena na globalnoj razini pokrenuti procesi, koji dodatno utječu na ionako krhku suverenost, ne provode te da opstanak, nažalost, ovisi o strancima. A stranci su ponovno stigli iz Bruxellesa u BiH i ponovno upozorili na neispunjavanje uvjeta na putu ka EU. Jedna od postaja na ruti posjeta zemljama Balkana predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste bila je i BiH. Sastao se s članovima Predsjedništva BiH, a posjetio je i snage EUFOR-a u sklopu misije Althea. U poruci je ponovio da EU ostaje predana europskoj budućnosti BiH, ali i upozorio.
„U Sarajevu sam kako bih prenio ovu poruku kontinuiranog angažmana, ali i zabrinutosti zbog nedavnih događanja u Republici Srpskoj. Secesionistička retorika i djelovanje usmjereno protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka u suprotnosti su s europskim putem Bosne i Hercegovine“, rekao je Costa u Sarajevu, pozvavši na spuštanje tenzija.
„Potrebno nam je usvajanje dva zakona iz područja pravosuđa, imenovanje glavnog pregovarača te usvajanje Reformske agende kako bi Bosna i Hercegovina mogla ostvariti iskorake na svom europskom putu. Vaša zemlja i građani Bosne i Hercegovine plaćaju veliku cijenu ako se ne iskoriste mogućnosti koje nudi Europska unija“, poručio je Costa nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH. Tri člana Predsjedništva BiH imala su različite poruke za Costu. Predsjedateljica Željka Cvijanović tvrdi da nitko u RS-u ne napada teritorijalni integritet BiH i da je svaka reakcija posljedica odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Bošnjački član Denis Bećirović je naglasio opasnost od najvećeg napada na ustavni poredak zemlje koji dolazi iz RS-a te da „prvi put nakon 1995. postoji ozbiljna opasnost od oružanog sukoba legalnih državnih institucija BiH s odmetnutim elementima na nižoj, entitetskoj razini“. A hrvatski član Željko Komšić je ostao uopćen: on je zahvalio na podršci EU-a u tranziciji BiH iz daytonske u briselsku fazu.
BiH ide napokon u pravom smjeru !