Posljednjih desetljeća činilo se da su veliki ratovi za energiju ostali zakopani u prošlom stoljeću, da su relikt vremena kada su se granice povlačile prema nalazištima nafte, savezništva gradila zbog cjevovoda, a sudbina država često određivala prema tome tko kontrolira bušotine. Danas ta slika više ne pripada prošlosti. Rat koji se vodi oko Irana ponovno je ogolio jednu od najstarijih istina geopolitike – energija nije samo gorivo koje pokreće svijet. Ona je moć koja može pokrenuti rat, zaustaviti trgovinu i preko noći promijeniti odnose među državama.
ENERGIJA NIKADA NIJE BILA SAMO ROBA
Tko su energetski gospodari svijeta u trećem mileniju
Energija nikada nije bila samo roba. Bila je i valuta kojom su se kupovali utjecaj i vrijeme. U novom energetskom poretku pitanje više nije samo tko ima energiju. Pitanje je tko može odlučiti kada će poteći, a kada će stati. Onaj u čijim je rukama taj prekidač drži polugu kojom se može pomaknuti svijet
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić