Umjetna inteligencija već je danas podijelila ljude na one koji AI alate samo koriste i one koji ih stvarno razumiju – razlika je ogromna. Razumijevanje AI alata, pametno promptanje i kritičko razmišljanje postaju sve važnije vještine današnjice. One ne utječu samo na produktivnost, nego i na način na koji učimo, analiziramo informacije i donosimo odluke. Ljudi koji znaju postavljati prava pitanja i interpretirati AI odgovore mogu brže rješavati probleme, učinkovitije učiti nove sadržaje i lakše razlikovati korisne informacije od površnih ili netočnih. Međutim, da bi ova tehnologija zaista ispunila svoj potencijal, nije dovoljno samo „klikati“ i isprobavati alate. Ključno je razumjeti kako AI funkcionira, koje su mu granice, gdje može pogriješiti i, ne manje važno, u kojim situacijama ga je potrebno dodatno provjeriti. Nova „stvarnost” zahtijeva od nas ljudi i nove vještine - otkrivamo koje!
Dobro vs. loše promptanje
Razlika između prosječne interakcije s AI-jem i one koja donosi stvarne uvide često se svodi na sam prompt. Loš prompt daje generički rezultat jer model nema dovoljno smjernica – ostaje na razini općih mjesta i već viđenih obrazaca. S druge strane, dobro osmišljen prompt djeluje kao okvir za razmišljanje: usmjerava, sužava fokus i otvara prostor za konkretne, primjenjive ideje. U tom smislu, kvalitetan prompt ne služi samo da „dobijete odgovor”, nego da ubrzate vlastiti proces razmišljanja i dođete do uvida do kojih bi samostalno došli znatno sporije – ili možda uopće ne bi.
Promptanje je važna nova vještina, koju bismo najbolje mogli definirati kao smisleno vođenje razgovora. Nije riječ o jednoj savršenoj rečenici, nego o postavljanju pitanja, doradi konteksta i produbljivanju teme kroz potpitanja. Jasnoća i kontekst su ključni. Jedno je tražiti „marketinške ideje”, a nešto sasvim drugo tražiti „pet marketinških ideja kako neki proizvod predstaviti mladim ljudima na TikToku koji vole posjećivati kazalište ili nogometne utakmice”. U drugom slučaju model ima publiku, kanal, interes i ton i očekivano je da će rezultat odmah biti konkretniji, kreativniji i u konačnici korisniji za nas.
Što je dobar, a što loš prompt najjednostavnije se može objasniti na primjeru učenja. Loš prompt je neprecizan, nejasan ili previše općenit, pa AI mora „pogoditi” što osoba želi. Primjerice, ako zadamo „napiši mi nešto o fotosintezi”, to je primjer nedovoljno dobrog prompta, jer rečenica ne kaže ništa konkretno: ni koji je cilj, koja publiku, a ni format. Kad sam tu jednostavnu rečenicu upisala u Gemini, dobila sam korektno objašnjenje fotosinteze, ali možda malo „preteško” za, primjerice, dijete u četvrtom razredu koje se prvi puta susreće s ovom tematikom. No, kad sam napisala: „Objasni što je fotosinteza. Napiši objašnjenje za dijete koje se prvi puta susreće s tom temom. Koristi jednostavan jezik bez stručnih izraza. Strukturiraj odgovor u četiri kratka odlomka i uključi dva konkretna primjera”, bila je to sasvim druga priča.
Ne samo da sam dobila odgovor napisan opuštenim, pomalo zabavnim jezikom (Zamisli da su biljke mali čarobnjaci koji sami sebi kuhaju ručak, ali umjesto štednjaka koriste nešto puno moćnije. Taj se proces zove fotosinteza. To je način na koji drveće, cvijeće i trava koriste sunce kako bi rasli i bili snažni), nego i crtež i dva primjera i života: suncokret u vrtu koji okreće svoju glavu prema suncu i teglu koja je tužna u mračnoj sobi.
Još je AI spretno htio produbiti znanje i nastaviti edukaciju pitanjem: „Što misliš, bi li biljke mogle preživjeti na drugom planetu gdje uopće nema sunca?”.
Učenje uz AI
Upravo je učenje proces koji je, čini se, najviše profitirao od AI-a. Ako su imalo vješti i zainteresirani, učitelji bi mogli koristiti AI alate da povećaju „glad” učenika za znanjem. Kako učenike prebacili iz pasivnog u aktivni način razmišljanja? Naravno, uz AI. Umjesto da učenik samo traži definiciju ili gotov odgovor, može ga se potaknuti da kroz prompt istražuje, uspoređuje, argumentira ili stvara vlastite primjere. Na taj način AI postaje svojevrsni „sugovornik za razmišljanje”, a ne samo izvor informacija. Dobro to zna i Dejan Nemčić, profesor geografije, poznat po modernom pristupu nastavi i korištenju digitalnih alata u obrazovanju, koji je u sklopu HT-ovog projekta „AI ti to možeš” snimio serijal edukativnih videa “AIMO znati uz AI”.
Kako opširno gradivo sažeti u natuknice, kako pamte vizualni tipovi, a kako auditivni ili tekstualni, što moramo znati o izradi osobnog plana učenja, kako učiti za maturu uz AI, a kako svladati strani jezik… samo su neki od praktičnih video tutoriala s prof. Nemčićem u glavnoj ulozi, koji svakom učeniku mogu pomoći u obrazovanju.
Osim praktičnih video tutoriala, HT je svojim korisnicima omogućio i pristup webinarima te kvizu kojim svatko može provjeriti koji je AI tip i kako može razviti i izbrusiti svoje AI znanje. Može li umjetna inteligencija pomoći u stvaranju ravnoteže između tehnologije i osobnog života; kako povezati više različitih AI alata u jedinstven sustav koji olakšava svakodnevni rad ili kako uz pomoć AI-a generirati slike, glazbu i vizuale, teme su već održanih webinara (čije snimke možete pogledati na platformi AI ti to možeš). U narednom razdoblju građani će imati priliku saznati i kako razlikovati stvarne informacije od manipuliranih sadržaja i zaštititi se od digitalnih dezinformacija ili zaviriti u budućnost umjetne inteligencije. Vrijednost edukacijskih modula 'AI ti to možeš', koji uključuju sve webinare i edukativne sadržaje, iznosi oko 700 eura po osobi, a HT ih besplatno omogućava svim građanima Hrvatske.
AI kao prečac - ne, hvala!
Kako bismo živjeli u sretnom suživotu s AI-jem, važno je, upozoravaju stručnjaci, i etičko korištenje umjetne inteligencije. Što to znači? Govoreći u podcastu Big Technology Podcast, milijarder-investitor Mark Cuban povukao je jasnu granicu između dviju vrsta radnika koji se pojavljuju u eri umjetne inteligencije: onih koji koriste tehnologiju kako bi produbili svoje učenje i onih koji je koriste kako bi si skratili put. I uistinu, preveliko oslanjanje na AI može smanjiti sposobnost razmišljanja i prosuđivanja. Primjerice, ako pišete seminarski rad, koristite AI alate za brainstorming, povratne informacije o strukturi ili istraživanje različitih perspektiva, ali im nemojte prepustiti cijeli posao. AI bi trebao biti vaš mentor, a ne prečac. Isto tako, riječ je o tehnologiji koja ne odlučuje umjesto nas, ali nam itekako pomaže odlučiti pametnije.
Iako to „na prvu” možda ne izgleda tako, ljudske kognitivne vještine trebale bi postati važnije zbog AI alata. Najbolje ideje neće doći od AI-a, nego će ih oblikovati ljudi koji znaju kako ih pametno usmjeriti. Tako promptanje nije tehnička vještina, nego način razmišljanja i stvaranja u svijetu proširenom umjetnom inteligencijom. Kad razumijemo alat, znamo komunicirati s njim, znamo što pitati i, u konačnici, znamo procijeniti odgovor i AI postaje alat budućnosti – onaj koji u svakom slučaju širi ljudske potencijale.