Tesla se osvrnuo i na kockanje, poslovnu užurbanost i uzbuđenje – posebno ono na burzama. Smatrao ih je "uzrokom priličnog smanjenja ljudske mase, koji je posebno važan jer zahvaća pojedince veće vrijednosti". Smatrao da ljudi uhvaćeni u vrtlog tih uzbuđenja zanemaruju simptome bolesti, što dovodi do njihove prerane smrti. Ovdje je zanimljivo prepoznati da se krajem 19. stoljeća ljude još uvijek moglo opisivati kao one "veće i manje vrijednosti". Tek će nakon Drugog svjetskog rata, zamjenom monarhija parlamentarnim demokracijama, dekolonizacijom mnogih država te usvajanjem povelja Ujedinjenih naroda doći do značajnog zaokreta u sustavu vrijednosti i zalaganja za jednakost među svim ljudima.
PIŠE IGOR RUDAN
Tesla piše da će 'društveni život i moderna edukacija žena' oslabiti čovječanstvo
Za života nije bio mnogo u kontaktu sa ženama pa Tesline stavove treba promatrati kroz prizmu tadašnjeg doba. Jedina žena s kojom je redovito
komunicirao, a nije mu bila članica obitelji, bila je Katharine Johnson, supruga urednika The Century Magazinea
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić