Na središnjem škabrnjskom trgu koji nosi ime po prvome hrvatskom predsjedniku, čiji se kip nalazi između crkve, općine i nikad dovršenog memorijalnog centra, prošle je subote bilo živo. Održavala se peta atletska utrka “Dani sjećanja od Škabrnje do Vukovara”, a na trgu je bio i start i cilj. Glavnoj su utrci dugoj pet kilometara prethodile dječje - predškolaca i školaraca - pa su ponosni klinci hodali s medaljama oko vrata jer su ih svi mali sudionici dobili. Pohvalilo nam se njima i troje Matijevića - Ivona, Andrija i Monika.
U stanci između utrka stariji su se fotografirali s djecom, zastajkivali i razgovarali. Došao je tu i Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, čovjek koji je po tko zna koliko puta izrekao kako za zločine u njegovu selu niti su odgovarali svi koji su trebali niti su osuđeni primjereno kažnjeni. Upirao je Miljanić prstom, uoči tužnih obljetnica kada je u Škabrnji u jednome danu - 18. studenoga 1991. godine - ubijeno 48 civila i 15 hrvatskih branitelja, ponajviše u hrvatsko pravosuđe, govorio o zločinu i nepravdi. Broj se škabrnjskih žrtava do oslobođenja u Oluji povećao na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.
Golemi dug iz prošlosti
Na trgu su u subotu bili i bivši načelnici u Škabrnji koja je općinom postala 1992. i u kojoj je sve do ovogodišnjih izbora na vlasti bio HDZ. S vlasti ih je izbacila nezavisna lista na kojoj se okupila ekipa ovdašnje obrazovane mladosti pa je novim načelnikom postao Ivan Škara, rođen prije 30 godina, u srpnju 1991. Ivan je oženjen i uskoro će prvi put postati otac.
Iz Škabrnje je u progonstvo u Zadar otišao kao beba, u majčinu naručju. Otac je ostao braniti selo. Završio je Ivan studij ekonomije, radio u privatnome sektoru, u prodaji. Plaća mu je bila veća onda nego sada kada je načelnik jer je jedan od njegovih prvih poteza bio taj da samome sebi smanji plaću:
- Šta mi je ovo tribalo? Računali smo da je dosta starijih i mene su nagovorili da budem taj netko tko će podnijeti teret, da mogu nešto probati napraviti. Vjerovali smo u uspjeh - izgovara mladi načelnik.
Ekipi s kojom vodi općinu, u čijem je sastavu uz Škabrnju i selo Prkos, a stanovnika je podjednako kao i prije rata, oko dvije tisuće, zajedničko je to da svojoj grudi žele da ide naprijed, odnosno da se othrva prošlosti i okrene budućnosti:
- Ne smijemo zaboraviti žrtvu, ali to ne treba biti glavna tema. Triba gledati budućnost. Nama mladima je ona bitnija - kaže načelnik Škara. Prijašnja se općinska garnitura našla pod lupom Uskoka, Škaru je dočekao i golemi dug iz još davnijih dana, no on ide naprijed i kaže kako će od bivše vlasti preuzeti projekte koji su dobri i nastaviti s njima.
Navodi tako da će uskoro Škabrnja imati svjetlovodnu mrežu i uz Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Galovac imati najbrži internet u Hrvatskoj, od 200 megabita po sekundi. Tu je i projekt pomoći u kući koji će također nastaviti, a kroz koji se pruža pomoć nešto više od 30 sumještana starijih od 65 godina. Na području općine provodi se i katastarska izmjera, pa kad se riješe imovinsko-pravni odnosi, struja i voda stići će i do posljednjeg počivališta mještana...
Poljoprivreda i turizam
Ima i novih projekata, dodaje Škara, govoreći o obnovi cesta, nadogradnji vrtića u kojem će biti i jaslice, izgradnji dječjeg igrališta u Prkosu, očekivanju darovnice koju uskoro trebaju dobiti od Ministarstva imovine, kako bi mogli dati zemljište mladim obiteljima...
- Škabrnja živi. Nakon 30 godina sve su kuće obnovljene, ljudi su se vratili, selo je puno, ima nas svih generacija. Za prvorođeno dijete općina daje 1000 kuna, za svako sljedeće po tisuću više, dodatni izvor prihoda ljudima je poljoprivreda, okreću se i turizmu, nekoliko je kuća za odmor na području općine... Stvarno nije potriba odlazit iz sela poput Škabrnje - izgovara načelnik Ivan Škara odlazeći u smjeru ovdašnje osnovne škole Vladimira Nazora, prve pasivne škole u Hrvatskoj.
Ta je škola s dvjestotinjak đaka jedna od prvih u Europi koja je implementirala LiFi - svjetlosni prijenos interneta - koji koristi solarne LED diode za prijenos podataka umjesto radio valova i pruža veću sigurnost i brzinu, do 100 puta bržu od uobičajenog WiFi-a. Pohađaju ju i troje Matijevića - Ivona, Andrija i Monika, znanje će tu stjecati i njihova najmlađa sestra Magdalena, baš kao i najstarija od njih, Nikolina.
VIDEO Ovčara je mjesto najvećeg zločina u Domovinskom ratu: Smaknuto preko 260 civila i ranjenika iz Vukovarske bolnice