U utorak navečer su događaji u pokrajinskom parlamentu Saske-Anhalta na koncu stigli i do političkog Berlina: vodeći predstavnici socijaldemokrata (SPD) su svoj bijes iskazali prosvjednom povorkom koja se kretala od zgrade Bundestaga kroz Brandenburška vrata do nedalekog Bebelplatza. Dakle, mjesta na kojem su nacisti 1933. godine spaljivali knjige autora čija im djela nisu bila po volji.
Na kraju je savezni ministar obrane Boris Pistorius (SPD) započeo pjevati državnu himnu, a mnogi su sudionici demonstrativno nosili primjerak Temeljnog zakona, odnosno njemačkog ustava. Time se željelo simbolizirati da se demokrati u Njemačkoj najkasnije sada moraju zauzeti za očuvanje pravne države i ustavnog poretka, piše Deutsche Welle.
Jer je tog utorka u Magdeburgu, glavnom gradu Saske-Anhalta, prvi put nakon završetka Drugog svjetskog rata za predsjednika jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta izabran predstavnik jedne desno ekstremističke stranke – Alternative za Njemačku (AfD). A riječ je o AfD-ovcu Tobiasu Rauschu. AfD je naime stranka koju i Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka u toj maloj saveznoj pokrajini, udaljenoj oko dva sata vožnje zapadno od Berlina, klasificira kao „dokazano desno ekstremističku“.
Rušenje tabua u Magdeburgu? Je li AfD dobio četiri glasa CDU-a?
I ne samo to: Rausch nije dobio samo glasove svoje zastupničke skupine i „Saveza za socijalnu pravdu i gospodarsku razumnost“ (BSW), što se prethodno očekivalo. U tajnom glasanju dobio je i još četiri glasa za koja, prema procjeni većine promatrača, mogu biti samo glasovi konzervativaca iz CDU-a, stranke saveznog kancelara Friedricha Merza, koja je skupa sa socijaldemokratima u koaliciji aktualno na vlasti na državnoj razini.
Vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil (SPD) sažeo je ovu situaciju riječima: „Rušenje je tabu-granice kada se desne ekstremiste bira na takve dužnosti. Ne samo BSW, već i CDU mora hitno objasniti kako je do toga moglo doći.“ Događaji u Magdeburgu opterećuju i vladajuću koaliciju, upravo zbog toga što je Klingbeilov SPD dio vladajuće koalicije u saveznoj vladi skupa s Merzovim CDU-om.
AfD protiv daljnje pomoći Ukrajini
Pritom nije puno pomoglo ni to što je predsjednik zastupničkog kluba konzervativaca Thorsten Frei oprezno poručio: „Riječ je o tajnom glasanju i stoga u načelu svatko dolazi u obzir.“ Ali je istovremeno i dodao: „Činjenica da je tako, prema mom mišljenju je krajnje zabrinjavajuća i izaziva veliku zabrinutost.“
Ishod prvog glasanja u novom pokrajinskom parlamentu Saske-Anhalta stoga tek daje naslutiti kakvi još žestoki sukobi oko odnosa prema AfD-u očekuju tu pokrajinu. Ta stranka krajnje desnice uvjerljivo je pobijedila na pokrajinskim izborima 6. rujna: u predizbornoj kampanji se zalagala za iznimno strogu migracijsku politiku, poricala klimatske promjene i zahtijevala gotovo potpuno ukidanje javnog radiotelevizijskog sustava.
Hoće li političari CDU-a glasovati i za kandidata AfD-a za predsjednika pokrajinske vlade?
A AfD, u kojemu ima puno političara bliskih Rusiji, kritičan je prema daljnjoj njemačkoj potpori Ukrajini. Na to je podsjetila savezna ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU), koja je tijekom povratka iz posjeta Ukrajini rekla: „Dostojanstvo čovjeka je nepovredivo. A s tim nije spojiva desno ekstremistička vlada, kao što s tim nije spojiv ni desno ekstremistički predsjednik pokrajinskog parlamenta.“
AfD unatoč izbornoj pobjedi nema vlastitu većinu. Ako se njegov vodeći kandidat u Saskoj-Anhaltu, Ulrich Siegmund, kako je planirano, u prosincu bude kandidirao za izbor za predsjednika pokrajinske vlade, hoće li tada, poput Tobiasa Rauscha sada, moći računati na glasove konzervativaca? Iako kancelar Merz uvijek iznova naglašava da neće biti nikakve suradnje s AfD-om?
Nova rasprava o „protupožarnom zidu“
Evo je ponovno, dakle, rasprave o „protupožarnom zidu“ (Brandmauer). Time se misli na to da demokratske stranke izbjegavaju svaku suradnju s AfD-om. Na razini gradova i općina to već dugo više ne funkcionira. Sada očito više ne funkcionira ni na pokrajinskoj razini. No takav razvoj događaja prije svega koristi krajnjoj desnici, a ne CDU-u. Tako smatra i ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Tiringije, Georg Maier (SPD): „Ako CDU ovako nastavi, i sam će pridonijeti vlastitoj propasti. Protupožarni zid ima svoj smisao.“
Predsjednik Saveznog odbora BSW-a Fabio De Masi na to gleda drukčije. BSW, koji je osnovala bivša političarka Ljevice Sahra Wagenknecht, svojom je najavom da će glasovati za Rauscha za predsjednika parlamenta uopće omogućio takav razvoj događaja. De Masi je sada za „Hamburger Abendblatt“ rekao: „AfD se mora izvući iza protupožarnog zida. Ondje dosad nije morao ništa dokazivati i mogao je prikrivati svoje unutarnje proturječnosti. Ne želim da AfD nastavi rasti iza protupožarnog zida.“
Što AfD misli o De Masiju
No De Masi je već nekoliko dana prije sjednice pokrajinskog parlamenta mogao doznati s kim se BSW upušta u suradnju. Tada je predsjednik zastupničkog kluba AfD-a Oliver Kirchner o De Masiju i drugoj predsjednici BSW-a Amira Mohamed Ali u desno orijentiranom časopisu „Compact“ rekao: „Ja sada pet godina trebam voditi politiku s ljudima koji su pod upravom Mohamed Ali i tog polu-Talijana koji kaže da smo svi mi nacisti?“
Naime, glasovi BSW-a dosad su se smatrali jedinim načinom na koji bi AfD doista mogao doći na vlast u Saskoj-Anhaltu. Ostale stranke, dakle CDU, SPD, Zeleni i Ljevica, i dalje kategorički isključuju suradnju s AfD-om. Hoće li tako ostati i sljedećih tjedana, sada je veliko pitanje.