OECD UPOZORAVA

Svjetsko gospodarstvo će se godinama nositi s posljedicama epidemije

Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Ilustracija
Foto: JORGE SILVA/REUTERS/PIXSELL
Jose Angel Gurria
Foto: DPA/Pixsell
Angel Gurria
23.03.2020.
u 12:18
OECD poziva na plan od četiri točke za borbu protiv epidemije, uključujući besplatno testiranje na virus, bolju opremu za liječnike i medicinske sestre, novčane transfere radnicima uključujući samozaposlene te plaćen porez za godišnje odmore u tvrtkama
Pogledaj originalni članak

Svijetu će trebati godine da se oporavi od pandemije koronavirusa, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria rekao je da je ekonomski šok već veći od financijske krize. "Pustom željom" ocijenio je uvjerenje da će se zemlje brzo oporaviti, piše BBC.

OECD je pozvao vlade da "poderu" pravila o potrošnji kako bi osigurale brzo testiranje i liječenje virusa.

Gurria je rekao kako nedavno upozorenje da bi epidemija mogla prepoloviti globalni gospodarski rast na 1,5 posto, već izgleda previše optimistično.

Broj izgubljenih radnih mjesta i neuspjelih poduzeća i dalje je neizvjestan, a Gurria tvrdi da će se zemlje suočavati s gospodarskim posljedicama "u nadolazećim godinama".

Rekao je kako će mnoga velika svjetska gospodarstva ući u recesiju u idućim mjesecima.

„Čak i ako ne bude recesije u cijelom svijetu, rasta ili neće biti ili će biti negativan u mnogim svjetskim gospodarstvima, uključujući i neka veća. Stoga ćemo imati ne samo nizak rast ove godine, nego će trebati dulje razdoblje u budućnosti za oporavak“, dodao je.

Veliki šok

Gurria je kazao da ekonomska neizvjesnost koju je stvorila pandemija znači da su gospodarstva već pretrpjela veći šok nego tijekom terorističkog napada 11. rujna ili financijske krize 2008. godine.

„Razlog zašto ne znamo koliko će nam trebati da popravimo nezaposlenost je taj što ne znamo koliko će ljudi ostati bez posla. Ne znamo ni koliko će nam trebati da izvučemo tisuće malih i srednjih poduzeća koja već trpe“, rekao je.

Vlade diljem svijeta su poduzele nikad viđene mjere kako bi podržale radnike i tvrtke tijekom pandemije.

Britanski zakonodavci obvezali su se da će isplaćivati plaće zaposlenima koji ne mogu raditi zbog koronavirusa.

Gurria je pozvao vlade da "poderu" pravila o zaduživanju i ulože sve što imaju kako bi rješavale krizu.

Upozorio je, međutim, da će veći deficit i rast dugova također utjecati na znatno zadužene zemlje u godinama koje dolaze.

Gurria je kazao da su prije samo nekoliko tjedana u skupini bogatih zemalja G20  bili uvjereni da će oporavak imati oblik slova V – s kratkim, oštrim padom gospodarske aktivnosti, nakon čega bi uslijedio brzi oporavak i rast.

„To je već tada uglavnom bila pusta želja. Ne slažem se s idejom fenomena u obliku slova V.  Sada znamo da to neće bit slovo V, nego da će u najboljem slučaju biti U, s dubokom brazdom na dnu, prije nego krene razdoblje oporavka. Možemo izbjeći da izgleda u obliku slova L, ako danas donesemo ispravne odluke“, rekao je Gurria.

OECD poziva na plan od četiri točke za borbu protiv epidemije, uključujući besplatno testiranje na virus, bolju opremu za liječnike i medicinske sestre, novčane transfere radnicima uključujući samozaposlene, te plaćen porez za godišnje odmore u tvrtkama.

Gurria je usporedio razinu ambicije s Marshallovim planom koji je pomogao platiti obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata.

VIDEO Specijal – zašto je važno ostati kod kuće?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

BA
Barbasmora
15:48 23.03.2020.

Lipa naša balkanska ce fino bankrotirat i pocet iz nule - bez vanjskih dugova. Samo cemo gradjani ostati dužni "nasoj" voljenoj domovini. Turizam nikad više nalik prosle godine!

SI
sisavac
12:54 23.03.2020.

zapadne zemlje su otprije visokozadužene, i sad još ovo... francuski javni dug je 2.600 mlrd eura... 104% gdp. ta zemlja inače ima aaa+ kreditni rejting. mi nemamo ni 75%, a jedva da smo pozitivni, tj. stagniramo. zapamtite brojke o javnom dugu prije ove krize, i usporedite ih sa brojkama nakon što kriza bude gotova. i uočite neobičnu podudarnost u brojkama u iznosima novca za koje su se države zadužile, i isto takav iznos za kolko se bogatstvo svjetskih milijardera povećalo. tako je bilo 98-e, pa 2008-e, ne vidim razloga zašto bi 2020-e bilo drugačije. zaduženje država ide u džep milijardera.