Ulaskom u kreditni odnos devet od deset dužnika u Hrvatskoj preuzelo je na sebe dvije vrste rizika, kamatni izražen kroz mogućnost promjene kamatnih stopa i valutni – vezan uz promjenu tečaja pojedine valute. Iz primjera triju kredita uzetih na 20 godina proizlazi da su dosad u kreditnom odnosu s bankama najbolje prošli dužnici u eurima. Za iznos čisto kunskog kredita od 750 tisuća kuna, korisnik nakon 20 godina banci vraća dvostruko više – 1,5 milijuna kuna jer je zaduženje u kunama tradicionalno najskuplji ulazak u dug.
Austrijske banke prve
Da je kojim slučajem švicarski franak ostao stabilan kao što je i euro – taj bi kredit bio jeftiniji oko 300 tisuća kuna od kunskoga jer su kamate na franak tradicionalno niske, sukladno ugledu i statusu švicarske države i njezine valute. Povoljan je bio i tečaj franka u odnosu na ostale valute sve do dužničke krize eurozone. Uz sadašnji tečaj franka od šest kuna i tri postotna poena nižu kamatnu stopu nego što je imaju kunski krediti, stambeni kredit u švicarskim francima najskuplji je kreditni proizvod na tržištu, i to za 110 tisuća kuna skuplji od izrazito nepovoljnih kunskih kredita. Naknadna pamet pokazuje da je na dulji rok bilo povoljnije zadužiti se u skupim kunama nego u jeftinom švicarcu.
Zaduživanje u euru bila je, izgleda, najracionalnija odluka i na nju se odlučilo 5,5 od deset korisnika stambenih kredita u Hrvatskoj. Takav kredit stajat će ih nakon 20 godina 1,4 milijuna kuna, 100.000 kuna manje nego da su se zadužili u kunama ili pak 200.000 kuna manje od zaduženja u francima. Niže kamatne stope kao početni mamac za franak pretvorile su se u čvrstu udicu na koju se upecalo stotine tisuća građana. Udicu su na istočnoeuropsko tržište bacile uglavnom austrijske banke, a u Hrvatskoj su predvodnici bili Hypo, Erste i RBA koje su kasnije slijedile i druge banke.
Mogu li dužnici očekivati odštetu i koliku znat će se više nakon pravomoćnosti presude, no banke s kojima smo kontaktirali kažu da je povrat na staro matematički komplicirana računica budući da se tečaj mijenjao svakodnevno, a bilo je značajnih promjena i u kamatnih stopama.
Sudac u sporu dužnika s bankama nalaže povratak glavnice na početnu vrijednost i preračunavanje kredita prema fiksnoj kamatnoj stopi. U tom slučaju teško je očekivati jeftinu kamatu 4-5 posto, koliko su bili krediti u švicarskim francima, već kamatu iznad osam posto, kolika je bila cijena kunskih kredita. No, naša usporedba pokazuje da je i s tako visokom kamatom nestanak valutnog rizika koji je prisutan kod švicarskog franka isplativiji od ostanka u toj valuti.
Lov u mutnom
A koliko je taj rizik velik znaju svi dužnici u CHF jer im je preračunato u kunama glavnica duga i dandanas veća od početne vrijednosti u kunama, iako kredit otplaćuju šest i više godina. Država tek u zadnje vrijeme ponešto intervenira u zaštitu potrošača, a najviše je propusta i lova u mutnom bilo u razdoblju kreditnog buma, što sada stiže na naplatu svima koji su u tome sudjelovali.
>>Glavne teze iz presude: \'Banke su prešućivale i zavaravale\'
>>Ljubo Jurčić: Ovo je pljuska HNB-u koji je trebao štititi kunu