Dok sjedi na jutarnjoj kavi u Osijeku, poljoprivrednik Stjepan Zorić samo s nekoliko klikova na mobitelu bez ikakve će muke upaliti svoj sustav za navodnjavanje u čak 33 kilometra udaljenom Erdutu. Posljednji krik tehnologije, američki sustav za natapanje žednih oranica, jedini takav u Hrvatskoj, instalirao je u srpnju, a već je dokazao kako su u Slavoniji i Hrvatskoj moguće dvije žetve soje u istoj godini.
Riječ je o makropokusu u koji se ovaj iskusni ratar upustio u suradnji s osječkim Fakultetom agrobiotehničkih znanosti te Poljoprivrednim institutom, a pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Bojana Stipeševića. I bez sumnje je uspio. Otvorilo je to čitav niz mogućnosti za daljnju proizvodnju, a obitelj Zorić trenutačno je na "slatkim mukama" – zasijati na tom polju žitarice ili povrće. No, što god na koncu izaberu, razloga za optimizam itekako imaju. "Kišna krila" raširit će se nad usjevom, na čak trideset hektara, i osigurati mu da bezbrižno raste i stasa. Voda stiže iz obližnjeg Dunava.
Sustav navodnjavanja pokrećemo klikom iz ureda, a sada možemo ubirati dvije ljetine
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
a koliko mi dajemo za vode, odvodne vode i ne znam kakve sve ne vode. a 80% ode na place...a ostalo pokradu. ukakvom stanju s u kanali. AP jel to prva ili druga hrvatska?