Susret Merkel - Milanović: Trebali bi paziti na fiskalnu odgovornost

Dosad su izmijenili nekoliko pozdravnih poljubaca i kurtoaznih rečenica na summitima u Bruxellesu i Chicagu, ali prvu priliku za pravi, sadržajni razgovor njemačka kancelarka Angela Merkel i hrvatski premijer Zoran Milanović imat će 19. rujna u Berlinu. Bit će to tek četvrti Milanovićev bilateralni susret sa stranim državnicima, ali važan ne samo zbog toga što Hrvatska već 22 godine u Njemačkoj vidi najvećeg saveznika, nego i zbog novih okolnosti u kojima je njemačka kancelarka postala praktički kraljica Europe, najmoćnija osoba o čijoj volji i odlukama ovisi sudbina Europljana.

Detalji nepoznati

Još nisu poznati detalji, ali neslužbeno doznajemo da će glavne teme razgovora Merkel i Milanovića biti ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU i jačanje gospodarske suradnje dviju zemalja. U diplomatskim krugovima na taj posjet gledaju kao na pozitivan znak, važan i za Hrvatsku i njezin ulazak u EU. Kancelarka Merkel bila je u službenom posjetu Zagrebu prije samo godinu dana, a u veljači 2010. u Berlinu je u službeni posjet primila premijerku Jadranku Kosor. Činjenica da se bilateralni njemačko-hrvatski susreti na vrhu nastavljaju redovito događati čak i sada, kad je kancelarka Merkel preokupirana spašavanjem eurozone, tumači se kao potvrda dobrih odnosa. U Berlinu su se pobrinuli da Milanovića dočekaju s dobrim vijestima: njemačka vlada je prošli tjedan donijela prijedlog zakona o pristupnom ugovoru Hrvatske i EU, čime je započela proceduru ratifikacije. To je prije ljetnih odmora najavio i njemački državni tajnik za vanjsku politiku Michael Link.

– Vjerujem da će u studenom odluka biti u Bundestagu – rekao je tada Večernjem listu u Bruxellesu.

Jačanje gospodarske suradnje i buduća suradnja unutar EU bit će također važne teme razgovora A. Merkel i Milanovića.

Proteklih mjeseci pojavila su se neslužbena nagađanja da stare članice EU, preokupirane svojim problemima koji proizlaze iz krize eura, nevoljko u svoju obitelj primaju još jednu ekonomski slabu državu. Ali ta nagađanja ostaju samo neslužbena i nepotvrđena jer prevladavajući je stav u EU i dalje onaj koji zastupaju i Bruxelles i Berlin: činjenica da države žele ući u EU čak i u vrijeme krize pokazuje da je projekt europske integracije i dalje ne samo živ nego i privlačan.

I o izbacivanju

Istina je da se, umjesto o daljnjem proširenju, prvi put u Europskoj uniji počinje govoriti čak i o izbacivanju zemalja (iz eurozone), ali Hrvatska je već praktički u Uniji, završila je pregovore, potpisala pristupni ugovor, provela referendum, i zemlje poput Njemačke žele nam pomoći da uđemo spremni. Zbog toga se očekuje da će Merkel poručiti Milanoviću da bi i Hrvatska trebala paziti na fiskalnu odgovornost i istovremeno se truditi postizati gospodarski rast. Jedini je problem što nitko u Europi još nije smislio čarobnu formulu kojom je moguće imati oboje istovremeno, i po mogućnosti odmah.