Bolničke infekcije godišnje ubiju oko 500 ljudi, ali točan broj pacijenta zaraženih tvrdokornim bakterijama koje izazivaju teško izlječive bolesti u hrvatskim bolnicama do sada se nije znao.
Iako se šuškalo da bolnička povjerenstva za infekcije ne prijavljuju sve slučajeve zaraza, pa neke hrvatske bolnice imaju statistike bolje od onih koje objavljuju najbolje klinike na Zapadu, brojka od 17.166 oboljelih i osam milijuna kuna potrošenih prošle godine na rezervne antibiotike svjedoči da nema sustavne borbe protiv bakterija koje pacijente mogu stajati života. Ostvare li se planovi štednje ministra zdravlja Rajka Ostojića, pa čišćenje bolnica preuzmu privatnici, stanje bi se moglo dodatno pogoršati.
Bez odjela za higijenu
Naime, Večernji je list prvi u posjedu podataka koji otkrivaju potrošnju rezervnih antibiotika i broja pacijenata koji su njima liječeni u hrvatskim bolnicama. Riječ je o antibioticima koji se koriste samo u slučajevima kada je kod bolničkog pacijenta dokazano da boluje od bakterije otporne na sve druge “obične” antibiotike poput MRSA-e, rezistentnog pseudomonasa, klamidije.
– Točno je da je stanje u hrvatskim bolnicama katastrofalno. Na odjelima na kojima se pojavi infekcija pacijenti i osoblje šeću bez ograničenja – rekla je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, koja je na loše stanje nedavno upozorila i samog ministra Ostojića. Kada se slučaj infekcije dogodi na nekom zapadnoeuropskom odjelu, on se, otkriva, potpuno isprazni pa na njemu nema ni osoblja ni pacijenata tri tjedna.
– Za to se vrijeme odjel potpuno sterilizira, a prije nego što se u prostor vrate pacijenti i osoblje provedu se tri kontrole je li “beštija” iskorijenjena – objasnila je Avberšek. Kod nas ne samo da nema toga nego, za razliku od Zapada, nemamo ni posebno educirane službe, pa o spremačicama i higijeni bolnice brigu vode medicinske sestre.
– Bolnička je higijena potpuno drugačija od one u školama, pa europske bolnice imaju odjele za higijenu, a ovisno o kojem je bolničkom odjelu riječ spremačice imaju i posebna sredstva i pravila dezinfekcije – upozorila je Avberšek. Dodala je da će, preuzme li privatnik čišćenje bolnica, situacija biti još gora jer će, kako bi zaradio, vlasnik servisa ne samo smanjiti trošak za sredstva kojima se čisti nego i broj spremačica.
– Spremačica u sklopu bolničkog sustava stoji 4200 kuna mjesečno, a kod privatnika 7600, pa je jasno da će onaj tko se uhvati čišćenja bolnica morati pronaći način da uštedi želi li funkcionirati u okviru sredstava koja mu država može platiti za uslugu.
Skupa štednja
A da su podaci o postotku bolničkih infekcija koje ustanove prijavljuju nevjerodostojni, smatra i odvjetnik Josip Mađarić, koji trenutačno na sudu vodi spor za oko 15 pacijenta koje su bolničke infekcije ubile ili im trajno oštetile zdravlje.
– Riječ je uglavnom o smrtnim ishodima ili teškim neurološkim oštećenjima koji su posljedica takvih infekcija i sepse, a osoblje bolnice nije se pridržavalo pravila za sprečavanje infekcije – otkrio je Josip Mađarić i dodao da u cijeloj Hrvatskoj bolničke infekcije predstavljaju velik problem. Žalosno je, naglašava, da je u 50 posto slučajeva riječ o propustima bolničkog osoblja. Upravo, otkriva, vodi tužbu za pacijenta koji je u bolnici u Slavonskom Brodu dobio sepsu jer su liječnici, unatoč upozorenju proizvođača da se instrument ne može koristiti dvaput, sterilizirali instrument i njime operirali pacijenta.
– Žalosno je da liječnici zbog štednje moraju pribjegavati takvim potezima – naglasio je. Na Zapadu su, poručuje, u bolnicama davno shvatili da ih skupo liječenje i odšteta pacijentu nakon bolničke infekcije stoji puno više od službe koja se brine da zarazu svede na najmanju moguću mjeru.
>>Privatniku samo ako se u državnoj bolnici produlji lista čekanja