Emmanuel Macron nije tipični političar, već prvenstveno čovjek ideja i ideala. Došao je na vlast kao netko tko nije dio političke elite, a želi vladati kao predsjednik koji odbija postati političar. Pripisali su mu zastupanje “jupiterijanskog predsjednika” iako je zapravo pogrešno shvaćen. Naime, Macron je pojam upotrijebio u predizbornom intervjuu (Challenges.fr, 16. 10. 2016.) objašnjavajući predodžbe o ulozi predsjednika u Francuskoj. Smatrao je da treba osmisliti “novu formu demokratskog autoriteta zasnovanu na diskursu razuma, na skupu simbola, na stalnoj volji za projekcijom u budućnost, a sve usidreno u povijest zemlje”. U francuskoj političkoj javnosti izraz je doživljen kao personifikacija koja se nužno tumači kao monarhistička derivacija u koliziji s republikanskim imaginarijem. Iako je politička povijest vidjela takve demokratske vođe, Macron je zapravo redefinirao predsjednika-prosvjetitelja u 21. stoljeću. Izbjegavanje “opsesije politikom” i određena “udaljenost od svakodnevnog” kako bi se uspostavio “drugačiji odnos prema aktualnostima”, doveli su do sukoba Macronovih politika s društvenim realnostima. Macronova usredotočenost na predsjedničku funkciju uz izbjegavanje parlamentarnog nadmudrivanja pokazala se korozivnom za stranački aktivizam te je doprinijela političkoj slabosti isprva uspješnog projekta Republika u pokretu.
Sudar s realnošću: za društvenu promjenu treba društvena volja
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Burze se tresu, padaju i zlato i dionice: Analitičari upozoravaju na mogući početak pucanja AI balona
Povijesni podaci ipak sugeriraju da bi nakon šest uzastopnih dana gubitaka mogao uslijediti oporavak
Objavljene projekcije za idućih 45 godina: Muslimana će biti 80 posto više, kršćanstvo zbog napuštanja vjere gubi 105 milijuna ljudi
Demokratska republika Kongo postat će najveća kršćanska zemlja s gotovo 300 milijuna kršćana
Europski mirovinski sustav je propao, gotovo nitko u EU nema adekvatnu mirovinu
Ljudi na Starom kontinentu žive sve dulje, a rađa se sve manje djece. Uz to, u mirovinu odlaze već s prosječno 61 godinom. Takav je model neodrživ, a dodatno ga opterećuju niske plaće i visoke cijene stanovanja. Gdje je Europa pogriješila?
Neprihvatljivo je da obitelji još čekaju da pokopaju svoje mrtve
Pitanje nestalih neće promijeniti istinu o krvavom ratu na teritoriju Hrvatske. Potraga za nestalima humanitarno je pitanje koje nadilazi politiku
Novi svjetski AI poredak – da bi nešto novo izraslo, sve staro mora biti srušeno
Prije svega, nije bilo izvjesno ni hoće li biti održan. Potom se na sastanku, izgleda, uopće nije razgovaralo o nekim od ključnih kriznih žarišta u svijetu, poput Ukrajine ili Irana, niti je ponuđeno rješenje za njih