Prošla sjednica optužnog vijeća u aferi Agrokor, koja je koncem siječnja održana u zagrebačkoj Kockici, trajala je sedam sati. Jer su obrane problematizirale knjigovodstveno-financijsko vještačenje, koje je osnova optužnice "teške" 1,2 milijarde kuna. Ona današnja trajala je znatno manje i na njemu je sutkinja Renata Pražetina Kaleb, odlučila je da je knjigovodstveno financijsko-vještačenje zakonit dokaz. Stranke će dobiti detaljno obrazloženje te odluke, a kako obrana ima pravo žalbe o kojoj će odlučivati Visoki kazneni sud, o pravomoćnosti optužnice će odlučivati nakon toga.
Obrane su koncem siječnja na sjednici optužnog vijeća zatražile da se knjigovodstveno-financijsko vještačenje izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz. To vještačenje bilo im je sporno tijekom cijele istrage, a smatraju ga jer ga radilo trgovačko društvo, a ne ustanova, ali i zato što su ga radile obrani nepoznate osobe. Osim toga, izrada nalaza bila je povjerena jednom trgovačkom društvu, a izradilo ga je drugo. Radila ga je tvrtka KPMG, koja kako tvrde obrane, nema status ovlaštenog sudskog vještaka, a uz to je i ranije surađivala s Agrokorom za vrijeme dok je koncernom upravljao Todorić.
KPMG je surađivao s Agrokorom i nakon osnivanja izvanredne uprave koncerna, a sporni revizorski izvještaj potpisao je Ismet Kamal koji je sudjelovao u arbitražnim postupcima koji su uključivali Vladu RH i Hrvatsku narodnu banku. Zbog toga je obrana smatrala da je on pristran, pa su zbog toga i niza ostalih primjedbi tražili da se vještačenje izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz. Inače vještačenje je plaćeno oko 10 milijuna kuna, a kako to društvo iz Poljske ima i podružnicu u Hrvatskoj, sutkinja je prije odluke, je li riječ o zakonitom ili nezakonitom dokazu, odlučila zatražiti neku dokumentaciju i iz Poljske i Hrvatske. Nakon što je ta dokumentacija stigla, odlučila je da je da je vještačenje zakonit dokaz.
Istraga u aferi Agrokor počela je u studenom 2017, a okončana je rujnu 2020. podizanjem optužnice protiv Ivice Todorića i još 14 osoba. Riječ je o najiščekivanijoj optužnici hrvatskog pravosuđa, koja ima 450 stranica, a sam spis veća sad broji desetke tisuće stranica. Todorić i ostali terete se da su od 2006. do 2017. oštetili Agrokor za 1.2 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi tužiteljstvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna pribavljen je nizozemskom Agrokor Investmentu BV. Uz Todorića optuženi su i njegovi sinovi Ante i Ivan, te Tomislav Lučić, Damir Kuštrak, Piruška Canjuga, Ivan Crnjac, Mislav Galić, Hrvoje Balent, Alojzije Pandžić, Marijan Alagušić, Ivica Sertić te revizori Olivio Discordia i Sanja Hrustić.
Todorić ima i druge postupke. U tzv. malom Agrokoru je nepravomoćno oslobođen optužbi, a u međuvremenu je protiv njega te još 22 osobe u ožujku ove godine podignuta još jedna optužnica u kojoj se terete da su preko mjenica i faktoring društva prikriveno financirali Agrokor, pri čemu je napravljena šteta od 18 milijardi kuna. U svim svojim postupcima Todorić niječe krivnju te tvrdi da je žrtva političkog procesa te Andreja Plenkovića, koji mu je, kako opetovano tvrdi, oteo tvrtku. Nakon sjednice optužnog vijeća nazvao ga je i razbojnikom.