Tko će priznati krivnju i nagoditi se s USKOK-om, a tko ući u sudsku borbu te hoće li optužnica za aferi Hipodrom, postati pravomoćna, pitanja su na koja bi se tijekom sljedeća dva dana trebalo odgovoriti na zagrebačkom Županijskom sudu. Za danas i sutra zakazana je sjednica optužnog vijeća u aferi koja se povezuje s Možemo, jer su optuženi ljudi koji su ili bliski toj stranci i zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, ili su obnašali funkcije za vrijeme njihove vlasti ili su imenovani na te funkcije za vrijeme vlasti Možemo. Po neslužbenim informacijama, od petero optuženika, na nagodbu s USKOK-om spremno je njih troje, a hoće li to tako i biti znat će se nakon što sjednica optužnog vijeća bude okončana. Nakon izmjena ZKP-a, sjednice optužnog vijeća su nestranačke, što znači da stranke u postupku sudu pošalju podnesak u kojem navedu što im je od dokaza sporno te žele li se nagoditi. Obrane često traže izdvajanje nekih dokaza kao nezakonitih, što sudovi uglavnom odbijaju. Prije izmjena ZKP-a obrane su na tu odluku optužnog vijeće imale pravo žalbe, no sada je sud taj koji odlučuje hoće li obrani omogućiti da se žali. Ako sud tako odluči, onda spis ide na Visoki kazneni sud. (VKS). No ako sud smatra da nema osnove za žalbu, optužnica postane pravomoćna. Koji će se od ovih pravnih scenarija dogoditi, tek će se vidjeti.
Afera Hipodrom počela je lani u travnju kada je uhićen Kosta Kostanjević koji je bio čelna osoba Ustanove za upravljanje sportskim objektima (USO). Istraga je naknadno proširila i na Gorana Đulića, koji je član Možemo i javno ga se percipira bliskim Tomislavu Tomaševiću, gradonačelniku Zagreba te Jagodu Bončinu Franjković, koja je Kostanjevića naslijedila na poziciji čelne osobe Ustanove za upravljanje sportskim objektima (USO). Optužnicu protiv njih troje, oca i sina Slavka i Domagoja Galića i njihove tvrtke Eurolex zaštita USKOK je podigao u prosincu lani. USKOK Kostanjevića i Galiće tereti za zloporabe položaja i ovlasti i krivotvorenje službene isprave u sklopu zločinačkog udruženja dok se Đulića i Bončinu Franjković tereti za pokušaj trgovanja utjecajem i pokušaj zloporabe ovlasti, koji se odnosi na sistematizaciju radnih mjesta nakon Kostanjevićevog izlaska iz Remetinca, pri čemu mu je po tvrdnjama USKOK-a, Đulić pokušao pogodovati.
Što se tiče glavne priče u aferi Hipodrom, Kostanjevića i Galiće se tereti da su od studenog 2023. do studenog 2024. iz Hipodroma izvukli oko 1,8 milijuna eura. Priča se vrati oko angažmana zaštitara na Hipodromu, a taj posao je Eurolex dobio preko javne nabave, nakon čega je USO sklopio okvirni sporazum s Eurolexom o zaštiti objekata kojima upravlja USO. Prema okvirnom sporazumu bilo je predviđeno, tvrdi USKOK, da Eurolex pruža usluge zaštite Hipodromu, a zaštitari su trebali to obaviti kroz 35.240 radnih sati tijekom dvije godine. No po tvrdnjama USKOK-a, Galićeva tvrtka je USO-u ispostavljala račune i za poslove zaštite Hipodroma, koje su uključivale i deložaciju, koja nije bila predmet javne nabave. U isporučenim računima su bili obračunati i sati koje zaštitari nisu odradili, a po USKOK-u, isporuka takvih računa je rađena sukladno dogovoru Kostanjeviča i Galića. Uglavnom, od 22. studenog 2023. do 31. kolovoza 2024. USO-u su ispostavljeni računi u ukupnom iznosu od 1,8 milijuna eura, u kojima je, navodi USKOK, neistinito bilo navedeno da je za deložaciju utrošeno ukupno 242.436 radnih sati. USKOK tvrdi da su Galići sastavljali neistinitu evidenciju radnih sati, kako bi to odgovaralo računima koji su izdani USO-u. Kostanjević se tereti da je naložio da se ti računi plate, iako je znao da za deložaciju nije provedena javna nabava te iako je znao da broj radnih sati na računima ne odgovara stvarno realiziranom broju sati. Osim toga, USKOK tvrdi da računima čije je plaćanje Kostanjević nalagao nije priložena ni evidencija zaštitara kao dokaz o obavljenoj usluzi. Krimen mu je, po USKOK- u, i što nije osigurao da USO provede nadzor ni kontrolu obavljenih zaštitarskih usluga. USKOK tvrdi i da je, nakon što je Eurolexu USO platio 1,8 milijuna eura, jedan od Galića dio tog novca podigao u gotovini te da je Kostanjeviću predano 450.000 eura.
Kostanjević je nakon uhićenja dao ostavku, nakon čega je na čelo USO-a došla Jagoda Bončina Franjković, koju USKOK tereti da je s Đulićem prilikom sistematizacije posla, degradirala dvoje djelatnika, koji su uz to bilo svjedoci protiv Kostanjevića tijekom istrage. USKOK tvrdi da su trebali biti raspoređeni na gora radna mjesta s nižim koeficijentom, a oni su te ugovore odbili potpisati. Osim toga USKOK tvrdi da je Kostanjević po nalogu Đulića nakon izlaska iz Remetinca trebao biti postavljen kao rukovoditelj jednog sektora, dok je osoba koja je do tada obavlja taj posao, trebala otići na niže radno mjesto. No to se nije dogodilo jer je USKOK zatražio da mu Bončina Franjković dostavi dokumentaciju o radnopravnom statusu Kostanjevića.