Stručnjaci: RH se još može uključiti u plinovod Južni tok

Čini se da su hladna zima i plinska kriza pogodan trenutak za otopljivanje odnosa između Srbije i Hrvatske. Trenutak su prepoznali i srbijanski predsjednik Boris Tadić i hrvatski premijer Ivo Sanader te su o svom telefonskom razgovoru u četvrtak čak obavijestili javnost. Bila je to prva usklađena komunikacija na najvišoj razini nakon što je tijekom 2008.

Beograd u više navrata zatezao odnose sa Zagrebom. Dobar dio godine, nakon što je Hrvatska priznala nezavisnost Kosova, Srbija nije imala ni veleposlanika u RH. No, nakon što je Sanader u prosincu, za jednog predavanja u Njemačkoj, rekao da je spreman ponovno posjetiti Srbiju, odnosi su se počeli preokretati.

Njegov je kabinet otad zaprimio barem desetak zahtjeva za intervju iz srbijanskih medija. Kriza s ruskim plinom i stanje u energetici dviju država bili su dobar povod za obnovu kontakata. Sanader i Tadić dogovorili su se da se u kriznim situacijama mjerodavne državne službe obvezno povežu i razmijene informacije. No, razgovarali su i o planovima za izgradnju transportnih sustava kroz zemlje srednje i jugoistočne Europe.

– Taj telefonski razgovor Sanaderov je najbolji energetski potez u posljednjih godinu dana – kaže dr. Igor Dekanić, profesor na Geološko-rudarsko-naftnom fakultetu. Prema njegovu mišljenju, još nije kasno da se Hrvatska uključi u projekt Južni tok, kojim bi se ruski plin dobavljao kroz crnomorsko podmorje preko jugoistočne Europe. Trasa tog plinovoda još nije definirana te postoje šanse da on ipak ne zaobiđe Hrvatsku. Iako se napokon opredijelila za LNG terminal, Hrvatska treba što više dobavnih smjerova, pa bi sudjelovanje u Južnom toku također bio način da se poveća energetska neovisnost.

 – Europska energetska politika ima svoja načela, no kad nastanu problemi u opskrbi ruskim plinom preko Ukrajine, “nagrabuse pobočni igrači”, Turska, Rumunjska, Bugarska... Indirektna je poruka tim zemljama da se snalaze kako znaju – smatra dr. Dekanić. U tim je okolnostima, po njegovu mišljenju, i za Hrvatsku i za Srbiju korisno da se posvete otvorenim energetskim pitanjima: odšteti za Inine crpke, transportu nafte u Srbiju preko Janafa i dogovoru o definiranju transportnih smjerova za plinovod.