Tržište nekretnina u Budvi nakon nekoliko godina snažne potražnje ulazi u drukčiju fazu. Ponuda stanova i kuća raste, cijene uglavnom stagniraju ili padaju, a primjetan je i odlazak dijela stranih državljana koji su posljednjih godina bili važan dio tamošnjeg tržišta. Promjene se posebno povezuju s odlaskom državljana Turske i Rusije, dok neizvjesnost oko mogućeg uvođenja viznog režima dodatno utječe na odluke stranih vlasnika nekretnina. Dio njih odlučuje napustiti Crnu Goru, a nekretnine koje su ranije kupovali sada se ponovno pojavljuju u prodaji.
Agent za nekretnine Tomislav Ranković za Blic je rekao da je odljev stranih državljana već vidljiv na području Budve. 'Svi su negdje u zoni neizvjesnosti jer ne znaju hoće li vize službeno biti uvedene. Još se nadaju da neće, ali prema našim saznanjima to je stopostotno. Mnogi su već 'digli sidro' iz Budve', rekao je Ranković. Prema informacijama kojima raspolaže, oko 15 posto Turaka već je napustilo Crnu Goru. To se, tvrdi, odrazilo i na potražnju za nekretninama. 'Samim time nema interesa Turaka za kupnju, a s druge strane na tržištu se pojavljuju nekretnine koje sada nude na prodaju', objasnio je.
Veća ponuda već se odrazila na cijene, a promjena je posebno izražena kod dugoročnog najma. Stanovi koji su se proteklih godina iznajmljivali za 700 ili 750 eura mjesečno sada se mogu pronaći za 500 do 550 eura. Riječ je, prema Rankovićevim riječima, o jednosobnim stanovima u naselju Rozino i u blizini fakulteta, posebno novogradnji i bolje opremljenim nekretninama. 'Danas takve stanove možete pronaći za 500 do 550 eura. Tu je evidentan pad i to je ono što smo ranije najavljivali', rekao je.
Razlika tako u pojedinim slučajevima doseže i 200 eura mjesečno u odnosu na cijene koje su se postizale prethodnih godina. Situacija je drukčija kada je riječ o obiteljskim kućama. Interes za život u mirnijim područjima oko Budve postoji, ali nekretnina koje odgovaraju takvoj potražnji nema mnogo. Razlog je dugogodišnja orijentiranost lokalne gradnje prema turizmu. Brojne kuće građene su ili naknadno proširivane kao apartmanski objekti, umjesto kao klasične obiteljske kuće. 'Kada danas netko želi kupiti ozbiljnu kuću za život u Budvi, vrlo je malen postotak objekata koji imaju klasičan raspored, s dnevnim boravkom i spavaćim sobama', objasnio je Ranković.
Dodaje da najveći dio tržišta i dalje čine stanovi, dok građevinskog zemljišta gotovo da nema, kao ni dovoljno kuća namijenjenih klasičnom stanovanju. Nakon nekoliko godina visokih cijena i snažne potražnje, početak jeseni tako je donio vidljive promjene na budvanskom tržištu. Veća ponuda, povlačenje dijela stranih kupaca i niže najamnine mogli bi označiti početak novog razdoblja, no tek će sljedeći mjeseci pokazati je li riječ o kratkotrajnoj prilagodbi ili dugoročnijem trendu.
Kaj nas briga za Budvu?