Najnovija eskalacija krize na europskom istoku, koja prijeti otvorenim sukobom Ukrajine i Rusije, a onda i Zapada i Rusije, ovih je dana ponovno ukazala na jedinstvenu poziciju Finske, koja se i opet iskazala u svojoj tradicionalnoj ulozi važnog posrednika između moćnih protivnika na Istoku i Zapadu.
Finski predsjednik Sauli Niinistö prije nekoliko dana najprije je telefonski razgovarao s američkim predsjednikom Josephom Bidenom, a zatim i s Vladimirom Putinom, koji je nakon toga pozvao NATO i Sjedinjene Države na hitne pregovore o garancijama o sprečavanju daljnjeg širenja NATO-a i raspoređivanju oružanih sustava koji bi predstavljali prijetnju Rusiji.
Kolumna
Što treba naučiti od Finske
Finska, koja ima dobre odnose s Rusijom, apelira na zapadne čelnike da otvore konstruktivan dijalog s Moskvom. No Zapad inzistira na izolaciji Rusije
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
’Garaža Europe’
Velika preobrazba Češke: zemlja automobila postala vojna sila
Sektor koji je desetljećima bio na marginama gospodarskog interesa postao je jedan od ključnih stupova češkoga gospodarstva te važan čimbenik vanjske politike
NEVEN VIDAKOVIĆ
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Jedan od najotvorenijih kritičara ekonomske politike Hrvatske i EU
DALIBOR MILAS
Kako se katolički Frankenstein okrenuo protiv svojih tvoraca
Karasova propovijed otvara pitanje: što se dogodilo s Crkvom u kojoj je za zagovaranje samostalnosti žena potrebna hrabrost?
Izgubljeni u biračkim kutijama
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Možemo je uspjela dovesti do promjena u političkom pejzažu, dok se Most nada da će preuzeti dio podrške birača od HDZ-a i SDP-a. U hrvatskoj političkoj areni, gdje su dominacija i identifikacija s strankama ključni, ova situacija može otvoriti nova pitanja o budućnosti stranačkog sustava.
ŽIVOTNI INTERVJU: NADA ŽILJAK
Energiju sam možda naslijedila od prabake koja je rodila dvadesetero djece. Žilava sam
Grafičarka i pionirka metode infracrvenog slikarstva u povodu retrospektive u Klovićevim dvorima govori o odrastanju uz oca Alberta Kinerta, izlasku iz njegove sjene, šezdeset godina ljubavi s Vilkom Žiljkom i slobodi koju nije htjela žrtvovati za uspjeh
Drugačije bi pjevali finci da im Rusi nisu za vratom.