Američki predsjednik Donald Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social otkrio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini i iranskom nuklearnom programu. "Poziv je trajao otprilike sat i 15 minuta. Raspravljali smo o napadu Ukrajine na ruske zrakoplove na tlu, kao i o raznim drugim napadima koji se odvijaju s obje strane. Bio je to dobar razgovor, ali ne i razgovor koji će odmah dovesti do mira", napisao je Trump između ostalog. "Predsjednik Putin je rekao, i to vrlo odlučno, da će morati odgovoriti na nedavni napad na zračne baze" dodao je Trump. "Rekao sam predsjedniku Putinu da Iran ne smije imati nuklearno oružje, i po tom pitanju, vjerujem da smo bili suglasni", napisao je Trump.
Trumpov post na mreži Truth Social o jednosatnom telefonskom razgovoru s Putinom vrlo je neobičan, da ne velim bizaran, kazao je za Večernji list analitičar Tonči Tadić.
"Uglavnom, kad je Vladimiru Putinu teško, kad mu je najteže, kad mu Ukrajina skoro sruši najmiliji Krimski most, dok gore njegovi strateški bombarderi, tu je njegov dobri prijatelj Donald Trump da mu pruži utjehu. Zanimljivo je da Trump nije smatrao potrebnim nazvati Zelenskog nakon ijednog ruskog brutalnog napada na ukrajinske gradove. No, eto smatrao je potrebnim javiti se Putinu odmah nakon uništenja aktivnog sastava ruskog strateškog zrakoplovstva", napominje Tadić.
"U međuvremenu je i general Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Ukrajinu, kritizirao Zelenskog radi napada na ruske strateške bombardere, koji su dio ruskog nuklearnog arsenala, te to ocijenio kao provokaciju. Budući je Kellogg i inače sklo anti-ukrajinskim izjavama tipa 'treba tu ukrajinsku mazgu odvaliti letvom po gubici', ne čudi ovakva skrb za ruski nuklearni arsenal. Samo što Kellogu nitko nije objasnio da barem trećinu ruskih strateških bombardera čine bombarderi koje je Ukrajina morala predati Rusiji pod prijetnjom američkih sankcija prema odredbama Budipeštanskog Memoranduma iz 1994", kaže Tadić.
"Dio Trumpova razgovora s Putinom je očito bio posvećen konzultacijama s Putinom u vezi mirovnog procesa, točnije kako bi Trump trebao dalje pritiskati Ukrajinu u cilju postizanja mira po Putinovom ukusu. Tome naime služi Trumpova rečenica 'predsjednik Putin je rekao i to vrlo snažno da će odgovoriti na nedavne napade na ruske zračne luke'. Trump dakle, vrlo kooperativno, prenosi Putinove prijetnje Ukrajini i ostatku svijeta, kao Putinov glasnogovornik. Sljedeće što možemo očekivati je zborno pjevanje ekipe iz Ovalnog ureda 'da smo blizu 3. svjetskom ratu radi provokacija Zelenskog”, ali ne radi Putinovih 46 nuklearnih prijetnji", kaže.
Svakako je čudan Trumpov dodatak 'razgovor je bio jako dobar, ali to nije bio razgovor koji će odmah dovesti do mira'?! Gdje se zagubilo ono Trumpovo obećanje o 'postizanju mira za 24 sata'?, pita se naš analitičar.
"No još je bizarniji dio Trumpovog posta koji se odnosi na iranski nuklearni program, gdje je Trump izrazio zabrinutost da “je skoro isteklo vrijeme u vezi donošenja odluke o iranskom nuklearnom oružju, te treba djelovati brzo!”. Trump je naime zadnji koji bi trebao o tome iskazivati zabrinutost! Neupućene u ovu problematiku treba podsjetiti kako je Iran 2015. sklopio sporazum JCPOA o nadzoru svog nuklearnog programa sa SAD-om, Njemačkom, Francuskom, Kinom, Rusijom i UK, čime je IAEA trebala imati potpuni uvid u iransko obogaćivanje urana i u rad iranskog reaktora s teškom vodom u Araku – pogodnog za proizvodnju plutonija. Iranu je obećana potpora u razvoju mirnodopskog nuklearnog programa. Očekivalo se i veće povezivanje Irana s EU i s Euratomom, veće isporuke iranskog plina za EU itd", kazao je Tadić za Večernji.
"No, 2018. je upravo Trump odlučio da SAD istupe iz JCPOA, te je ujedno uveo nove sankcije Iranu i svima koji s Iranom posluju, što je EU osudila. Naime, istupanje SAD značilo je kraj ovog važnog sporazuma, te su Iranci u svibnju 2019. objavili da su premašili dozvoljenu količinu obogaćenog urana, dok su u siječnju 2020. objavili da neće poštivati JCPOA, iako će nastaviti suradnju s IAEA.
Zato je Trumpova kuknjava u najmanju ruku licemjerna, koliko su licemjerna i Putinova obećanja Trumpu da će “vidjeti što može učiniti”, jer je Iran vjerni ruski saveznik! Neznamo dokle je Iran došao s obogaćivanjem urana, no možemo biti sigurni kako je Irancima u najmanju ruku teško gledati Trumpovo njegovanje odnosa s Rusijom i sa Sjevernom Korejom, sa Indijom i s Pakistanom kao nuklearnim silama, uz istodobno ponižavanje Irana koji nije nuklearna sila. Još je bolji primjer Ukrajine koja je odbila biti nuklearna sila i za nagradu dobila rusku agresiju. Zanimljivo je da od 2025. američke pregovore s Irancima vodi nitko drugi nego upravo Steve Witkoff, koji je eto odnedavno Trumpov stručnjak za nuklearnu energiju i nuklearnu sigurnost?!", objasnio je Tonči Tadić.
Izjave Trumpa su često teško razumljive i naopake. Baš slično kao i izjave Z.M. i obima je zajedničko da su ekstremno zaljubljeni sami u sebe i da im je uvijek na prvome mjestu njihov ego pa onda negdje daleko kasnije interesi njihovih zemalja. Uz to su teški politički nespodobnjakovići. Posebno Z.M. koji je baš sve upropastio čemu se imalo približio.