Tehnološki natječaji za kraljevski obilate nagrade nisu ništa nova pod kapom nebeskom. Uz danas najpoznatije kakve raspisuju Zaklada X Prize i Pentagonov tehnološki odsjek DARPA, zacijelo su najpoznatiji natječaji koje NASA raspisuje pod imenom Centennial Challenge (Stoljetni izazov).
Nova tri natječaja NASA je raspisala u srijedu navečer nakon tehnološkog skupa kojega je sazvao Ured Nasina tehnološkog savjetnika. Na zlu sreću, na natjecanja za nove nagrade mogui se prijaviti samo američki državljani, udruge i tvrtke, ali one time ništa ne gube na globalnoj važnosti. NASA je za nove tri nagrade izdvojila fond od pet milijna dolara, što je zapravo sitnica u usporedbi s njenim vlastitim troškovima razvoja.
Lansiranje nanosatelita
Dva milijuna dolara osvojit će onaj tko u roku od tjedan dana u nisku Zemljinu orbitu uspije dvaput lansirati mali satelit. Satelit treba biti kocka s osnovom od deset centimetara. Dvaput u istom tjednu znači da se osigurava potvrda tehnologije, jer danas nitko nema rakete za izbacivanje malih tereta u orbitu. Smisao je razvoja male, jeftine rakete koja bi mogla lansirati satelite s pokusima koje mogu smisliti i izraditi razni istraživački laboratoriji i studenti. Konstruktora takve rakete očekuje ne samo bogatstvo, zbog velikog pritiska znanosti za danas nepostojećim raketama toga formata, nego će odmah biti posla i za onoga tko ne pobijedi, a dokaže sposobnost.
Noćni rover
Jedan i pol milijun dolara osvojit će tko konstruira autonomno vozilo na pogon solarnom energijom koje bi, energetski gledano, moglo preživjeti Mjesečevu noć i u pokretu doživjeti dan. Osim baterija koje bi bile sposobne takvu energiju spremiti, izazov je uvijek i oblik i efikasnost fotonaponskih "upijača": ako su djelotvorniji potrebno ih je manje, dakle potrebno je i manje energije za vozikati ih, dakle trebaju manje baterije za spremiti energiju koja bi vozilo pokretala.
Robot skupljač uzoraka
Još milijun i pol dolara odnijet će konstruktor najefikasnijeg rovera opremljenog umjetnom inteligencijom koji bi bio sposoban autonomno, bez kontrole čovjeka, prikupljati različiti geološki materijal s vrlo različitih područja. Ovdje je poanta u inteligenciji.
NASA je od 2005. dosad raspisala čak 19 takvih tehnoloških natjecanja na šest tehnoloških područja, a 4,5 milijuna dolara nagradnih fondova već je podijelila. Od prijašnjih ih je ostalo samo tri doista teška zadatka: uže od ugljikovih vlakana barem upola čvršće od poznatih, prijenos energije laserskom zrakom na pola milje i letjelicu koja bi 200 milja prešla u manje od dva sata s utroškom energije ravnim potrošnji manjoj od galona po putniku.
Ostale podijeljene nagrade čist su dobitak. Astronautsku rukavicu, kao i milimetarsko točno slijetanje raketnim pogonom sami nisu mogli izgraditi koliko su dobri pobjednici. A pobjednici i oni koji su im bili blizu nastavljaju komercijalni život tehnologija koje su razvili.
NASA i njeno zlato HRVATSKOM inovatoru nije potribno nego je potribno da Hrvatsko ministarstvo znanosti -ministar- RADOVAN FUCHS provjeri ponudu koju je dobio koja ga nista nebi kostalo, da teoretski provjeri SLOBODNI IZVOR SNAGE koji moze da zamjeni ne-obnovljive i obnovljive izvore energije. SLOBODNI IZVOR SNAGE u stroju bi mogao da stigne do MARSA za 21 sat i 1939 sekundi to bi znacilo od prilike 1010 kilometara na 1/sekundu.