Rusija se nalazi pred strateškim izborom u nastavku rata protiv Ukrajine, a vojni analitičari razmatraju četiri moguća scenarija: od zamrzavanja bojišnice do potencijalne eskalacije prema državama NATO-a, piše ukrajinski medij TSN. Prema analizi danskog vojnog stručnjaka Andersa Nielsena, izdvajaju se četiri osnovna scenarija daljnjeg tijeka rata.
Prvi scenarij je tzv. „realno primirje”, koje bi Rusiji omogućilo stabilizaciju unutarnje situacije i smanjenje ekonomskih pritisaka, ali bi istovremeno značilo i implicitno priznanje da Moskva nije ostvarila svoje početne ciljeve u Ukrajini. Drugi scenarij podrazumijeva zamrzavanje linije fronta uz nastavak rata u obliku iscrpljivanja, što bi, prema analizi TSN-a, Rusiji moglo omogućiti dugoročni pritisak na Ukrajinu, ali uz daljnje pogoršanje ekonomskih uvjeta. Treća opcija je potpuna mobilizacija u Rusiji, koja bi potencijalno povećala vojni pritisak na Ukrajinu, ali bi nosila i ozbiljne unutarnje rizike; od ekonomskog sloma do rasta nezadovoljstva i mogućih političkih podjela.
Četvrti scenarij, koji analitičari smatraju najopasnijim, jest izravna eskalacija sukoba prema državama NATO-a. U tom slučaju, Rusija bi, prema procjenama, mogla pokušati izvršiti pritisak na europske zemlje kako bi oslabila zapadnu potporu Kijevu, uključujući moguće prijetnje baltičkim državama ili Poljskoj. „Tehnički, svi scenariji su mogući. Režim ima dovoljno resursa za mobilizaciju, a vojska kapacitete za napade i na zemlje Baltika ili Poljsku”, navodi se u analizi koju prenosi TSN, uz napomenu da bi takav potez nosio visok rizik snažne reakcije Zapada.
Analitičari TSN-a pritom ističu da se najizglednijim scenarijem i dalje smatra zamrzavanje fronte uz nastavak rata u pozadini, kao oblik dugotrajnog iscrpljivanja protivnika. TSN upozorava da logika ruskog predsjednika Vladimir Putin ne mora nužno slijediti klasične vojne kalkulacije, već se može temeljiti na strategiji stalne eskalacije i testiranja granica zapadnog odgovora. Prema mišljenju ukrajinskog medija, upravo je rizik širenja sukoba na NATO teritorij jedan od mogućih „visokorizičnih, ali potencijalno visokodobitnih” scenarija za Moskvu, jer bi u slučaju uspjeha mogao dovesti do slabljenja europske potpore Ukrajini i promjene globalne ravnoteže snaga.
Istodobno, TSN upozorava da bi takav razvoj događaja mogao izazvati upravo suprotan efekt: jačanje europske vojne integracije i dodatno približavanje Ukrajine zapadnim sigurnosnim strukturama, što bi za Rusiju predstavljalo strateški problem. U zaključku analize navodi se da, unatoč različitim scenarijima, ključni faktor ostaje dugoročna otpornost Rusije i Ukrajine, kao i spremnost Zapada da nastavi pružati političku, vojnu i ekonomsku podršku Kijevu.
Da podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da Rusija postupno gubi inicijativu na bojištu, što bi moglo otvoriti prostor za diplomatsko rješenje rata koji traje više od četiri godine. U razgovoru za američki CBS News, čije je dijelove objavio i na društvenim mrežama, Zelenski je ustvrdio da se promjena dinamike na bojištu počela osjećati krajem 2025. godine. "Rusija je počela gubiti inicijativu na bojištu. Sada postoji određeni vremenski prozor koji moramo iskoristiti", rekao je Zelenski, dodajući kako Moskva više ne uspijeva osvojiti teritorij brže nego što ga ukrajinske snage uspijevaju vratiti pod svoju kontrolu.
Ukrajinski predsjednik smatra da bi upravo zbog toga pregovori trebali biti pokrenuti prije iduće zime. No naglašava da je za uspjeh diplomacije nužno povećati pritisak na Kremlj. "Moramo pronaći diplomatski put, sjesti za stol i pregovarati prije početka sljedeće zime", poručio je Zelenski. Istaknuo je kako su za to potrebni i veći pritisak Zapada te dodatne sankcije Rusiji, pri čemu bi Europa trebala imati aktivnu ulogu u mogućim pregovorima. Više o tome čitajte ovdje.
Kaj je putin od nekada druge vojne sile azije napravio....lokalnu kinesku guberniju.