Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj, a iz dana u dan zaraćene strane nastavljaju s napadima. O pregovorima koji bi mogli dovesti do okončanja sukoba praktički nema ni glasa u posljednje vrijeme, a ovoga je tjedna brojne reakcije izazvao posjet šefa CIA-e Johna Ratcliffa ruskoj prijestolnici. Naime, još uvijek nisu otkriveni svi detalji njegova posjeta Moskvi, no nekoliko američkih medija izvijestilo je kako je on upozorio Rusiju da ne napada članice NATO-a, točnije da ne dođe do potencijalne eskalacije koja bi uključivala istočni blok saveza. Kako bi potencijalna eskalacija uopće mogla izgledati, analizirao je Roland Oliphant, vanjskopolitički analitičar The Telegrapha. On je naveo kako postoji šest mogućih scenarija koje bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razmatrati.
1. Napad na susjedne države NATO-a po uzoru na Krim: Oliphant navodi kako bi "aktivisti", odnosno prikriveni ruski agenti, mogli organizirali prosvjede zbog nekog izmišljenog problema manjine u gradovima baltičkih država. Pod krinkom prosvjeda ruske bi trupe, isprva u civilnoj odjeći, mogle prijeći granicu. Dok bi NATO oklijevao, pitajući se je li doista riječ o napadu, Rusija bi mogla zauzeti kontrolu nad dijelom teritorija. No, analitičar napominje kako se vlade, nakon događaja na Krimu, već pripremaju za takav scenarij te kako bi teško nasjele na trik.
2. Konvencionalni napad na susjedne države: Analitičar ističe kako je ovo najgora, ali najmanje vjerojatna opcija. Istodobni upad s više strana koji bi baltičke države odsjekao od ostatka NATO-a kopnom i zrakom nije toliko realan. Europske snage na to su se pripremale, a i ruske trupe sada su uvelike vezane uz Ukrajinu.
3. Upad: Analitičar navodi kako bi primjer ovog scenarija bio da ruski helikopter zbog navodnog kvara na motoru mora sletjeti na teritorij članice NATO-a blizu granice te da se zbog toga raspoređuje "spasilački tim". Čak i ako se pripadnici brzo povuku, Oliphant ističe kako su demonstrirali rusku sposobnost da nekažnjeno prodre na NATO teritorij. Osim toga, tu spadaju rakete i dronovi koji "slučajno" prelijeću Ukrajinu te padaju na teritorij članica NATO-a. Cilj takvih situacija je, navodi, pokazati da bi mogla nastati veća šteta, ali bez da Rusija bude kažnjena.
4. Lažna zastava: Postoje izvješća da Kremlj skuplja ukrajinske dronove koje bi mogao iskoristiti u napadu lažne zastave kako bi poremetio jedinstvo NATO-a i potporu Ukrajini, pretvarajući se da je masovni zračni napad na Rusiju krenuo po zlu i umjesto toga sletio u neku od država uz granicu. To bi, prema stručnjacima, moglo imati željeni politički učinak, no nije jasno kako bi Rusija incident mogla iskoristiti za neku daljnju akciju.
5. Sabotaža u Europi: Rusija je već demonstrirala sposobnost provođenja sabotaža i atentata diljem Europe. Ako Putin traži način da testira NATO, mogao bi narediti operaciju koja bi uzrokovala žrtve. No, za Rusiju je rizik što ne zna kako bi NATO odgovorio. "Ako je riječ o sabotažom napadu s ozbiljnim gubitkom života, to je loše, ali lansirate li rakete kao odgovor na to?", navodi Mark Galeotti, stručnjak za ruske sigurnosne službe. Opciju je komentirao i Sam Greene, profesor ruske politike, ističe: "Recimo da se dron koji leti u blizini zračne luke Schiphol ili Charles de Gaulle sudari s putničkim zrakoplovom i stvori 200 ili 300 civilnih žrtava na NATO teritoriju. Odjednom mora uslijediti mnogo energičniji odgovor od bilo kojeg odgovora koji smo dosad vidjeli. Odjednom imamo eskalaciju koju nijedna strana nije željela.“
6. Kibernetički napad: Kibernetičko ratovanje može se dogoditi bilo gdje i teško ga je nekome pripisati. No, ono može biti razorno. Ako i ne dovede do žrtava, ono bi moglo uzrokovati masovne neugodnosti koje bi mogle utjecati na političko odlučivanje. Stručnjaci, kao i kod drugih opcija, očekuju da će Kremlj kalibrirati takve napade na razinu neposredno ispod one koja bi pokrenula značajnu odmazdu.
Ukrajina i Rusija se bore, a naš novac gori. I sve što je potrebno za obranu. I na kraju nećemo izbjeći poraz.