Ekskluzivno za Max

Štimac: Oteli su mi SP, Hrvatska bi sa mnom postigla veći uspjeh

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Štimac: Oteli su mi SP, Hrvatska bi sa mnom postigla veći uspjeh
17.08.2014.
u 21:19
– Meni je povratak u Derby predodređen, vrata kluba uvijek su mi otvorena. Trenutačno kalkuliram oko pitanja nastavka trenerskog posla, vidjet ću što će biti s nekim tipom angažmana u kojem bih bio samostalno na klupi, sa svojim stožerom
Pogledaj originalni članak

Desetak je mjeseci prošlo otkako Igor Štimac (46) više nije izbornik Hrvatske. Nije previše istupao u medijima, tek pokoji intervju. Nije nikada bio od onih, koji potežu za rukav, uvijek su novinari tražili njega. Tako je i sada, iskoristili smo njegov veliki trenutak, otvaranje Hospitality cluba "Igor's" u Derbyju da bismo popričali o proteklom periodu. Ali, i o budućnosti Igora Štimca.

Njegov Derby County, klub u kojem je krajem stoljeća igrao četiri sezone, bio kapetan, izabran u momčad svih vremena, ukazao mu je veliku počast. Štimac je treći igrač u 130-godišnjoj povijesti Derbyja, koji je dobio takvo priznanje. Za dva dana boravka u Derbyju uvjerili smo se koliko je cijenjen, voljen. Čuli smo lijepe riječi koje mu je na doručku izgovorio predsjednik kluba Sam Rush. Bilo je to zanimljivo jutro u hotelu "Morley Hayes", uz prekrasne golf-terene.

Radit ću u Engleskoj

Stigao je i trener "ovnova" Steve McClaren, doveo cijelu obitelj želeći je upoznati sa Štimcem.

– Dojmovi su baš jaki, sve ovo sam vrlo emotivno doživio. Pa, Derby ima tradiciju od 130 godina, nekoliko puta bio je prvak Engleske... I onda kad sagledaš veličinu tog kluba i shvatiš da si treći u tolikoj povijesti po značenju za njih, onda moraš imati taj osjećaj zadovoljstva. Doživjeti ljubav i dobrodošlicu navijača uvijek je lijepo, a tu su i čelnici kluba koji žele da im se pridružim u radu, da se vratim u Derby. Ta želja uvijek je prisutna. I kad sve to zbrojim, onda je sasvim logično da se u Derbyju osjećam kao kod kuće.

Ono što smo vidjeli "live", dalo nam je jasne smjernice o Štimčevoj budućnosti. Jednog dana sigurno će biti na klupi Derby Countyja.

– Meni je povratak u Derby predodređen, vrata kluba uvijek su mi otvorena. Trenutačno kalkuliram oko pitanja nastavka trenerskog posla, vidjet ću što će biti s nekim tipom angažmana u kojem bih bio samostalno na klupi, sa svojim stožerom. Ne žurite se, vidjet ćemo što će vrijeme donijeti. Engleska je zemlja u koju želim doći raditi, a kad i kako će se to dogoditi, vidjet ćemo.

Englezima je rekao da je Derby u njegovu srcu. Naravno, uz Hajduk. Dugo je godina bio u Poljudu, vidi li se opet na nekoj funkciji?

– Ne razmišljam o tome. Hajduku sam dao svoje igračke godine, dao sam mu srce, tukao se za Hajduk, skakao na suce, nisam dao da nas se krade. Neki su to preinačili u to da sam kupovao suce, a to neka ide njima na obraz. Moj račun s Hajdukom je takav da je ostalo nekoliko mojih milijuna eura u Hajduku, koji nisu uneseni u privatizaciju, a sve to je vjerodostojno potpisano. Muka mi je kad netko počne pričati kako voli Hajduk i živi za Hajduk. Ma, Hajduk će uvijek biti moj klub, uvijek ga jednako volim, i jučer, i danas, i sutra.

Možda neki drugi posao u Hrvatskoj. Bio je izbornik, bio je predsjednik Udruženja prvoligaša, trener...

– Ne, ta stranica mog rada u Hrvatskoj je zatvorena, barem što se tiče nekog skorog vremena. Umorili su me svi ti odnosi, sva događanja u kojima se ne cijeni učinak, ostvareni rezultat. Svako ostvarenje se ponižava, degradira, omalovažava... Umoran sam od tog našeg mentaliteta, a to je podcjenjivački mentalitet. Mi, ne znam iz kojeg razloga, mislimo da moramo pobijediti svakoga i svugdje, a protivnika ne respektiramo.

Hajduk me iscrpio financijski

Sjedili smo u Londonu, u kafiću na Sloane Squareu odličan je espresso. No, teme su bile naše, domaće.

– Na sve što sam radio u svojoj nogometnoj karijeri izuzetno ponosan. Iza mene su ostvarenja i rezultati, svakomu u hrvatskom nogometu mogu ponosno pogledati u oči. Ne moram ni od koga okrenuti glavu, a mnogi moraju od mene. Osvojio sam dosta prvenstava, kupova i superkupova, i kao igrač i kao funkcioner, kao trener ispunio sam sve zadatke koji su mi bili dani. Apsolutno sve, bez obzira koliko to neki omalovažavali. Bio sam prvak s Hajdukom, tri titule imam osvojene kao funkcioner i trener. I to u teškim uvjetima, bez financija. Tih sam se godina u Hajduku iscrpio financijski jer sam jedno vrijeme klub financirao svojim novcem, odnosno igrače i stožer. Spasio sam Zagreb i Cibaliju od ispadanja iz lige, a ono što se od mene tražilo na mjestu izbornika, ostvario sam. Cilj je bio osvajanje drugog mjesta u skupini, žalim što nije bilo prvo, ali Belgija je bila prejaka.

Štimac je Hrvatsku doveo do doigravanja, osvojio drugo mjesto u kvalifikacijama za odlazak na SP. No, Davor Šuker, predsjednik HNS-a nije dvojio kad je Štimac počeo dvojiti, nakon poraza u Škotskoj prihvatio je njegovu ostavku iako ta utakmica nije ništa značila. Dalje znamo što se događalo, Niko Kovač preuzeo je reprezentaciju, preskočio Island u doigravanju.

– Oteto mi je ono što mi je pripadalo, to sam zaslužio odraditi, a to je vođenje Hrvatske na SP-u u Brazilu. Odgovorno mogu tvrditi da bismo imali bolji rezultat da sam bio ondje.

Na trenutak se vratio na dane kad je sjeo na klupu reprezentacije.

– Znam pravu istinu, a javnost s njom kalkulira. Moj dolazak na čelo reprezentacije nije bio prirodan događaj s obzirom na okolnosti koje su se događale prije toga. Ali, preuzimanje reprezentacije bila je moja odluka da nastavim raditi u nogometu. Želio sam zatvoriti stranicu onoga što je bilo loše u odnosima, vidio sam priliku za sebe. Bio sam svjestan da dobivam tu priliku jer su se čelni ljudi Saveza jako plašili skupine u koju smo ždrijebani i bio sam im idealan. Eventualni neuspjeh protiv Srbije značio bi i udar na HNS, a ovako su imali mene kao štit. To je jasno jer nakon što smo eliminirali Srbiju u Beogradu, našeg najvećeg protivnika, počele su kritike. Pa, što bi se dogodilo da nismo prošli Srbiju.

Nakon dugo vremena otkrio je kako se prema njemu odnosio Hrvatski nogometni savez.

– Nije bilo podrške HNS-a prema meni kao izborniku u osnovnim uvjetima, sve je to sličilo vašaru. Meni ništa nije smetalo, ni to što me se molilo da ne vodim maksimalni broj igrača na utakmice ni brojne druge sitnice. Ali, sve je to iritiralo pa igrali smo za odlazak na SP, valjda trebamo imati sve uvjete. Nisam imao ni osnovni uvjet, a to sam želio i tražio. Želio sam igrati pred domaćom publikom, a igrali smo samo utakmice protiv Walesa u Osijeku i Srbije u Zagrebu... Znate na što mislim, barem sam ja to tako doživio.

U šest kola 16 bodova

Iz današnjeg kuta, zamjerate li što Davoru Šukeru? Puno ovog izrečenog ide na njegovu adresu.

– Nikomu ništa ne zamjeram, svatko nosi svoju glavu, donosi odluke za sebe. Danas ili sutra mnoge će stvari izaći na vidjelo, uvijek izađu.

Kvalifikacije su na početku odrađene vrhunski, bod protiv Belgije, pobjeda nad Srbijom.

– Moj najveći problem kao izbornika bio je što smo prerano osvojili veliki broj bodova. U prvih šest kola imali smo 16 bodova. Stigao je onaj nezasluženi poraz protiv Škotske, nakon kojeg su sve otrovne strelice odapete. A bile su prikrivene dok smo pobjeđivali. Krenulo je ono tipično hrvatsko blaćenje, utrostručeno kada sam ja u pitanju. No, i u takvoj atmosferi prebrodili smo gostovanje u Beogradu. Da se vratim na tu Škotsku, nakon te utakmice igrači su se pomirili s drugim mjestom i čekali su doigravanje. Jednostavno, na ostale utakmice dolazili su odraditi, a ne igrati.

Ključ Štimčeva odlaska bio je poraz u Škotskoj. Tada je bilo niz igrača, kojima je prijetio drugi žuti karton, koji bi ih isključio iz utakmica doigravanja. Štimac je imao plan čuvati Modrića, Mandžukića i ostale adute, ali popustio je igračima, koji su tražili da ih stavi u momčad.

Ubacio Kovačića, Rebića...

– Žalim što sam stavio igrače, kojima je prijetio drugi žuti karton. Pet sam ih htio poštedjeti, ali oni su tražili da igraju. Očekivao sam da mi vrate na terenu ono na čemu su sami inzistirali. Mogao sam odigrati alibi utakmicu, najaviti da rezultat nije bitan, ali nije to moj stil.

U vrijeme dok je bio izbornik dao je niz prigoda mladim igračima. Kovačić, Rebić, Halilović, Ademi, Radošević, Andrijašević, Bubnjić, Pivarić, Vukušić, Maloča, Kalinić, Ježina, Picak, sve njih je Štimac pozvao u reprezentaciju. No, danas mu malo tko to priznaje.

– Ne da se ne priznaje, već sam bio optužen za protežiranje mladih igrača, optuživalo me se da izlazim u susret klubovima i onima koji ih prodaju. Nije nitko želio sagledati da sam na početku mandata rekao da imam dva zadatka, osvojiti jedno od prva dva mjesta i pomladiti reprezentaciju.

Matea Kovačića drznuo se staviti u momčad kao debitanta u utakmici protiv Srbije, a Alena Halilovića vidio je kao vođu Hrvatske u budućnosti. Bi li ga Štimac vodio u Brazil da je ostao izbornik?

– Aposolutno bih ga vodio, bio bi među putnicima. Halilovićeva kvaliteta neosporna je, to samo slijepci ne vide. Imao sam problem jer je u Dinamu stagnirao posljednjih godinu i pol dana. Dinamovi treneri nisu mu dali potrebnu minutažu, nisu ga razvili i nisu unaprijedili njegovu igru. Na taj način bi pomogli sebi, ali i reprezentaciji. Vidjet ćete to po Halilovićevim igrama u Barceloni.

Jednom nam je rekao da bi Arijan Ademi bio važan igrač u Brazilu. Međutim, ode Ademi igrati za Makedoniju.

Modrić je bio nepripremljen

– Ademi je najveća pogreška. U situaciji u kojoj je Vukojević bio, Ademi nam je silno trebao. Nije meni Vukojević bio upitan, igrao je 50 posto kvalifikacijskih utakmica, ali vidio sam Ademija kao njegova nasljednika. Po igrama jedini je on došao do razine da igra zadnjeg veznog u reprezentaciji. Veliki je promašaj što je Ademi izgubljen za Hrvatsku. Da sam ostao izbornik, sigurno bih ga vodio u Brazil, dobio bi minutažu.

Teško je Štimcu pričati o izborničkim danima. Samo on i najbliži suradnici znaju s kakvim se problemima susretao.

– Bilo je problema. Šimunić i Olić već su bili maknuti iz reprezentacije, vratio sam ih. Olića sam molio da se vrati. Imao sam problem nepripremljenog Modrića, kojeg je Tottenham dugo vukao s transferom u Real. Luka je praktički vraćao formu nekih osam mjeseci. Lyon je Lovrena bacio na pod, trebao sam dati doprinos da se ne izgubi, da ostane čvrst. Niko Kranjčar bio je ozlijeđen, a on je izvukao kvalifikacije prije, Strinić je imao ozljedu, Perišić je završio na klupi u Wolfsburgu, imao je ozljede, a gurao sam ga kroz cijele kvalifikacije. Kontinuitet su imali tek Pletikosa, Mandžukić, Rakitić i polovično Srna. A imali smo najtežu skupinu po rankingu, Belgiju koja ima 14 igrača u Ligi prvaka, Srbiju s 11 igrača u LP-u. Mi smo imali tri i pol igrača u LP-u.

Korektan odnos s Nikom

Nije želio previše o SP-u u Brazilu. Ali, bilo je vidljivo da smo najviše problema imali u sredini terena. Niko Kovač imao je svoju ideju s tandemom Rakitić - Modrić na zadnjim veznima...

– Tražio sam igrača za tandem Luki Modriću u sredini, isti problem imao je i Slaven Bilić. On je isprobao Pokrivača, Leku, Badelja, Dujmovića i Jurića, na kraju se zadržao na Vukojeviću. Ja sam se odlučio na traženje među mladima, probao sam s Radoševićem, Badeljom, Kovačićem, Ademijem i Radoševićem, a Vukojević je stalno bio tu. Vidio sam da Rakitiću treba tražiti poziciju prema naprijed.

Odnos s Kovačem?

– S Nikom imam korektan odnos, zna da sam mu puno pomogao. Uostalom, to i sam naglašava, kao izborniku mlade reprezentaciju uvijek sam mu izlazio u susret, puštao igrače.

>>Priča je objavljena u sportskom tjedniku Max!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 69

Avatar Matija22
Matija22
21:26 17.08.2014.

ti se nebi ni plasirao na svjetsko prvenstvo

IB
Ibra22
21:31 17.08.2014.

Čovjek koji je 2 put izgubio od Škotske ne bi Island prošao u dodatnim kvalifikacijama....

DU
Deleted user
22:13 17.08.2014.

nije to nista, da sam ja bio trener bili bi 100% prvaci svijeta i to sa rezultatom u finalu .... 12:0, i modric bi dao gol sa 60 metara.... glavom :-)