Koliko se građana Hrvatske odselilo iz zemlje i koliko ih danas u njoj živi, na to precizan odgovor nećemo još dobiti, nego imamo samo procjene poput posljednje koju je jučer objavio Državni zavod za statistiku (DZS), a koja je za demografe dvojbena. Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je sredinom 2014. imala 4,238.389 stanovnika, samo 17.300 stanovnika manje u odnosu na procjenu iz 2013. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011., Hrvatska je imala 4,284.889 stanovnika, što bi značilo da je do lani izgubila samo 46.500 stanovnika.
Više ljudi u Zagrebu
Prosječna starost stanovništva naše zemlje je 42,4 godine, po čemu se ubrajamo u najstarije nacije Europe, dok nam je udio mladih do 19 godina u ukupnom stanovništvu samo 20,5%. Najviše stanovnika prema procjeni DZS-a lani je izgubila siromašna Sisačko-moslavačka županija, njih 3061, dok je gotovo isto toliko stanovnika Zagreb dobio. DZS inače navodi da su procjenu broja stanovnika izračunali temeljem podataka popisa stanovništva iz 2011., prirodnoga kretanja (broj rođenih i umrlih) i migracijskog salda (razlika između doseljenih i odseljenih osoba, op. a.).
Demograf dr. Stjepan Šterc smatra da je Hrvatska u zadnje četiri godine izgubila oko 150.000 stanovnika, jer, dodaje, DZS procjene radi temeljem podataka koje ima na raspolaganju, a nema točne podatke o broju odseljenih osoba iz Hrvatske jer se oni koji se iseljavaju ne moraju odjavljivati.
– Procjene DZS-a nisu realne i ne odgovaraju podacima koje bilježe statistike stranih zemalja u koje se naši građani useljavaju. Mi godišnje gubimo 10 do 11 tisuća stanovnika, kolika je razlika između broja rođenih i umrlih, u prosjeku nam se godišnje doseljava oko 10.000 ljudi, a ako pogledamo statistike drugih zemlja u koje se naši građani useljavaju, a koje vode evidenciju o broju useljenih, procjena je da se kod nas godišnje iseljava više od 30.000 tisuća stanovnika – kaže Šterc.
Demograf prof. dr. Anđelko Akrap znakovito je, također, kazao: – To su samo procjene DZS-a, a ako se prati statistika stranih zemalja u koje se naši građani useljavaju, a koje vode preciznu evidenciju useljenih osoba, ove procjene su onda dvojbene. Ali to nije krivnja DZS-a jer nemamo evidenciju onih koji su se iselili i koji se iseljavaju, a ne moraju se odjavljivati – govori prof. Akrap.
Prijeti izumiranje
Na pad stanovnika, smatra on, najviše utječe to što se iz godine u godinu kod nas rađa sve manje djece. Lani ih je rođeno samo 39.596, a u posljednjih 15 godina najviše djece, začete prije krize, rođeno je 2009. – njih 44.577. Da bi se izbjeglo izumiranje, demografi godinama upozoravaju da je nužno da se u nas rađa barem 55.000 djece godišnje. No kod nas godinama više ljudi umire nego što se rađa.
Strašnije od ovog demografskog armagedona je to da ga vlasti jednostavno ne priznaju. Kako se uopće može neki problem i pokušati riješiti, ako ga Milanović i kompanija ne priznaju? I nije samo ovo u pitanju, sve je u pitanju.