Nemoguće se izgubiti kod Budinšćine iako je baš tu najveći zagorski vinograd – slavni Vinski vrh. Jer tko dođe i kad zatvori oči, vilenjaci ga vode u restoran u kojem domaće delicije nadopunjuje jedinstven blues zagorske usne harmonike.
U stubičkom kraju, podno gustih sljemenskih šuma u Lojzekovu hižu vuče jedinstvena ponuda jela od sljemenskih gljiva. Neće se izgubiti ni onaj koji osluškuje zvuk bistrih potoka jer drveni kotač kod Majsecova mlina poziva na ručak za pamćenje... Tako u Turističkoj zajednici Krapinsko-zagorske županije opisuju početak putovanja po zagorskoj vinskoj cesti koja vodi dalje do Vuglec brega, Grešne gorice pokraj Desinića, kleti Kozjak kod Sv. Križa Začretja, Stare škole, Masneca i dalje, poput svojevrsnog labirinta vinskih putova. Svaki breg u Zagorju, vele, ima svoju jedinstvenu vinsku priču.
– Naši vinogradari proizvode visokokvalitetna vina, bilo da su pripremljena kao lagana do srednje jaka, suha ili srednje slatka, obilježena svojim cvjetnim ili voćnim aromama koje savršeno pristaju uz kuhinju sjeverozapadne Hrvatske – kažu u TZ-u i dodaju da je u Radoboju vinova loza rasla još prije 12 milijuna godina, o čemu svjedoči fosilni list vinove loze Vitis teutonica. Posebna su priča autohtone sorte vina iz Zagorja.
Stara krapinska belina jedna je od najstarijih sorta u svijetu i roditelj je mnogim danas najvažnijim sortama poput chardonnaya, rajnskog rizlinga moslavca i još 60 drugih sorta. Na području Hrvatskog zagorja pronađena je u vinogradima na području Krapine, uz ostalo, i na trsu na brajdi u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja. Belina začretska također je jedan od potomaka stare hrvatske beline i pronađena je samo na području Hrvatskog zagorja, a sorta mirkovača iz najstarijih zagorskih nasada jedinstvena je u cijelom svijetu.
Da istina ,krapinska belina je zanimljiv trs. Samo jos zanimljivije je kako je isti koji se nalazi u dvoristu u blizini kuce Ljudevita Gaja pregledavan bez dopustenja suvlasnika kuce u cijemu se vlasnistvu nalazi! Lako se sa tudim razmetati!