Sraz Đukanovića i prosrpske oporbe na izborima: Vodi se borba i za hrvatski mandat

U Crnoj Gori danas se održavaju parlamentarni izbori, koji će ih više razloga biti posebni, a koje i vlast i oporba iz više razloga nazivaju presudnima i povijesnima za budućnost Crne Gore. Na izborima sudjeluje šest koalicija i šest političkih stranaka, za koje će moći glasati 540 tisuća građana.

Stranke se bore za 81 mjesto u crnogorskom parlamentu. Sve oči bit će uperene u sraz Demokratske partije socijalista (DPS), kojoj je na čelu predsjednik države Milo Đukanović, a koja 30 godina vlada Crnom Gorom. Pod vodstvom DPS-a Crna Gora izašla je iz SFRJ, 2006. godine razišla se sa Srbijom i u međuvremenu postala članicom NATO-a te sada pregovara o ulasku u Europsku uniju. DPS se predstavlja kao zaštitnik crnogorskog suvereniteta i prozapadne orijentacije, ali stranku je pratio i niz afera u proteklih 30 godina.

S druge strane dva su oporbena bloka

– Za budućnost Crne Gore, okupljena oko prosrpskog Demokratskog fronta, te centristički Mir je naša nacija, koja okuplja stranke oko demokrata. Tijekom proteklih tjedana, pa i mjeseci, stvoren je snažan blok protiv DPS-a, koji prema istraživanjima Centra za demokraciju i ljudska prava od prije nekoliko dana dobiva 35,3 posto glasova. To im je jedan od najslabijih rejtinga dosad. Zajedno s manjim strankama, koje ih podržavaju, dolaze do 48 posto glasova. Oporbene stranke zajedno ostvaruju 52 posto glasova, među kojima je i oko 35 posto glasova za koje se procjenjuje da će osvojiti srpski nacionalisti.

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održavaju se poslije nikad lošije turističke sezone, kojoj je kumovala pandemija koronavirusa. Procjenjuje se da će pad turizma biti oko 90 posto. Isto tako tijekom proteklih mjeseci širom Crne Gore održavala su se vjerska okupljanja koja je organizirala Srpska pravoslavna crkva radi donošenja religijskog zakona. U nekoliko navrata prijetilo je izbijanje i većih sukoba.

Zbog svega toga u Crnoj Gori vlada napeta atmosfera te se ne isključuju ni incidenti, nemiri i izlazak na ulice. Za jedno zajamčeno hrvatsko mjesto u parlamentu bore se Hrvatska građanska inicijativa i novoformirana Hrvatska reformska stranka Crne Gore. Za taj mandat vrijedi poseban, smanjeni cenzus od 0,3 posto od broja birača izašlih na izbore. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković potporu je dao Hrvatskoj građanskoj inicijativi.