Još od kada je velikan svjetske politike, britanski državnik Winston Churchill u jednom od svojih slavnih govora, 19. rujna 1946. na sveučilištu u Zürichu, prvi put govorio kako za mir, slobodu i sigurnost moramo izgraditi neku vrstu "United States of Europe", za zajednicu europskih zemalja ključno je bilo pitanje, s jedne strane njezina integriteta, a s druge ravnopravnosti država članica unutar zajednice. To se pitanje provlačilo kroz sve faze i oblike povezivanja europskih zemalja, to više što se zajednica više širila i integracije intenzivirale, naročito od 90-ih godina prošlog stoljeća s padom Berlinskog zida, bilo kroz Vijeće Europe ili EU. I nikad izraženije upravo ovih dana od kada je američki predsjednik Donald Trump preuzeo vlast u SAD-u i izazvao tektonske promjene i poremećaje u globalnoj politici. Govor pionira europske ideje snažan je i aktualan i za današnju Europu koja se po pitanju integriteta upravo nalazi pred hamletovskom dvojbom koja bi ionako kad-tad snašla Europljane. Osobito po pitanju vanjske politike i sigurnosti. Za pravosuđe bi se moglo reći da je, barem kad je riječ o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, te europskoj pravnoj stečevini, našlo mehanizme poštivanja različitih nacionalnih identiteta i pravnih sustava uz supremaciju prava EU. Premda se kroz praksu Europskog suda za ljudska prava u okviru Vijeća Europe, i Suda Europske unije kad je riječ o pravu EU, kao i kroz praksu ustavnih sudova zemalja, stalno važu i preispituju odnosi europskog i nacionalnog prava. Prof. dr. sc. Frane Staničić, nedavno izabran za suca Ustavnog suda, istraživač je na projektu "Jačanje suradnje uz očuvanje jednakosti među državama članicama EU", nositelj kojega je Central European Academy, a koji se bavi upravo navedenim pitanjima.
Sporovi izbili otkako je Sud EU načelo supremacije EU prava proširio i na ustave država članica
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Bugojanska skupina: borci za Hrvatsku, gerilci ili teroristi?
Prije 54 godine 19 naoružanih mladih ljudi iz Austrije ušlo je u Jugoslaviju kako bi podignuli "narodni ustanak"; nakon 38 dana okršaja svi su likvidirani. Jedini preživjeli bio je Ludvig Pavlović, koji se 1991. uključio u Domovinski rat i poginuo
Zvijezda Igre prijestolja: Povraća mi se od Gwyneth Paltrow, primila je krvavi izraelski novac
Liam Cunningham, najpoznatiji nam po ulozi sir Davosa u seriji "Igra prijestolja", proveo je nekoliko dana u Hrvatskoj na manifestaciji Slano Film Days, a u razgovoru za Večernji list, otkrio nam je, među ostalim, i da će glumiti u novom filmu Jasmile Žbanić
Krenulo je porazom, pa rastu nade da 'neće biti nacionalističke euforije'
U slobodnoj zemlji slobodno je navijati i da Hrvatska ispadne sa SP-a, ali je i slobodno izraziti lagano gađenje prema takvima. Nogomet je za njih područje ideološke borbe
Roditelji su me odgojili spartanski, što nije uvijek bilo lako, ali danas sam im na tome beskrajno zahvalna
Koreografkinja svjetskoga glasa, upravo u HNK Zagreb dovršava balet "Othello", čija će premijera 26. lipnja biti veliki događaj na zatvaranju uspješne sezone, te govori o svojim počecima, roditeljima, uzorima i planovima
Ustaše su jednog reprezentativca strijeljale nakon utakmice, a reprezentacija NDH je odigrala čak 15 susreta
Dok se službenom poviješću smatra dvoboj protiv SAD-a 1990. godine, istina je da je hrvatska nogometna reprezentacija svoju prvu međunarodnu međudržavnu reprezentativnu utakmicu odigrala pola stoljeća prije.