Nakon nekoliko desetljeća devastacije i tri godine nakon što je Ministarstvo kulture odredilo preventivnu zaštitu, spilja u kamenolomu Tounj, koja je iznimne geomorfološke vrijednosti, uskoro će biti trajno zaštićena.
Traje javna rasprava
Na tom projektu radi, u suradnji sa strukom, speleološkim društvima i Općinom Tounj, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije Natura viva. Spilja u kamenolomu Tounj dugačka je 8487 metara i peta je najduža u Hrvatskoj. Njezine freatičke sige jedinstvene su u svijetu. Bit će uvrštena u mrežu Natura 2000 koja obuhvaća u Europi važna staništa, jer upravo je jedan od svjetskih fenomena takozvana ogulinska špiljska spužvica, jedina je slatkovodna spužva. Najveći problem je što se spilja nalazi dobrim dijelom ispod područja eksploatacije kamena.
– Ponajviše želimo naglasiti potrebu za zaštitom spilje i nastavkom rada kamenoloma – kaže ravnateljica Natura vive Darka Spudić.
Da bi kamenolom ponovno počeo s radom, potrebno je pruhvatiti Studiju utjecaja na okoliš, koja je do 1. prosinca izložena, u sklopu javne rasprave, u Općini gdje je građani mogu proučiti i komentirati. U ponedjeljak u 11 sati održat će se njezina prezentacija. Marina Trpčić, voditeljica projekta trajne zaštite spilje, napominje da će naposljetku ona biti “izdvojena” iz kamenoloma.
– Utvrđeno je da se 25 metara oko spiljskih kanala ne obavljaju nikakvi radovi, a neposredno izvan tog promjera koristit će se slabiji eksplozivi s manjim učinkom na spilju – kaže M. Trpčić.
Predstavnicima Nature viva pridružio se načelnik Tounja Ivica Sopek kao član izaslanstva koje je u okviru projekta posjetilo kamenolom Eberstadt u njemačkoj pokrajini Neckar-Odenwald. Kao i u Tounju, ispod kamenoloma se nalazi spilja.
– Vidjeli smo da spilja i kamenolom mogu savršeno funkcionirati. Taj spiljski objekt posjetilo je tri milijuna ljudi, a to za sobom povlači i gospodarske učinke – kaže Sopek.
Planiraju novi projekt
Natura viva već priprema projekt u suradnji s Općinom i partnerima iz BiH radi zaštite i održivog upravljanja spiljom suradnjom zaštitara prirode i gospodarstvenika na dobrobit lokalne zajednice. Projekt će biti kandidiran za sredstva EU.
evo što moj dragi misli o tome: Nakon što je kamenolom koji je zapošljavao stotine ljudi i od čega je živio čitav kraj sveden kriminalnom privatizacijom na jedan poštanski sandučić, a selo zbog toga praktički umrlo, sad se to prikazuje kao nekakav moderni program zaštite prirode od strane općinskog čelnika (poznatog po tome što je \"ratnu\" invalidnost stekao tako što je stao na minu koju je pijan postavio u vlastitom dvorištu - op. klara kuhač). Spilju je posjetilo tri milijuna ljudi ako se računaju radnici koji rade u kamenolomu od 1873. kad je otvoren. Prije toga spilja je godinama devastirana, strojevi su propadali kroz svod spilje i onda jednostavno zatrpavani, od desetljeća miniranja veliki dio spiljskog inventara je uništen, a tu je i hidrocentrala i tako... Kao i uvijek i svugdje, lijepo selo i ružni ljudi.