Šokantan Trumpov napad na autonomiju sveučilišta: 'Ne žele ništa drugo nego ušutkati slobodu govora'

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa objavila je da zamrzava više od dvije milijarde dolara saveznih sredstava prestižnom Sveučilištu Harvard, samo nekoliko sati nakon što je Harvard u ponedjeljak poslijepodne odbio popis zahtjeva iz Washingtona. Bijela kuća poslala je prošlog tjedna elitnom sveučilištu popis zahtjeva "osmišljenih za borbu protiv antisemitizma u kampusu" koji uključuju reviziju zapošljavanja, prijavljivanje međunarodnih studenata koji krše pravila te promjene u upisima i nastavi. Otkako je Trump ponovno stupio na dužnost, njegova vlada pokušava preoblikovati prestižna sveučilišta prijeteći da će uskratiti savezna sredstva, uglavnom utrošena na istraživanje. Harvard je u ponedjeljak postao prvo veliko američko sveučilište koje je odbacilo zahtjeve administracije, optužujući Bijelu kuću da ga pokušava kontrolirati. Zahtjevi Bijele kuće, tvrde, izmijenili bi poslovanje sveučilišta i prepustili velik dio kontrole vladi.

U pismu Bijele kuće upućenom Harvardu u petak, kako piše New York Times, navodi se da sveučilište nije ispunilo "uvjete za intelektualna i građanska prava" koji opravdavaju savezna ulaganja. Pismo je uključivalo 10 kategorija za predložene izmjene, uključujući: prijavljivanje studenata koji su "neprijateljski raspoloženi" prema američkim vrijednostima; dijeljenje podataka o zapošljavanju s Trumpovom administracijom i reviziju zapošljavanja barem do 2028.; pružanje svih podataka o upisima, uključujući informacije o odbijenim i primljenim kandidatima, složenih prema rasi, nacionalnom podrijetlu, prosjeku ocjena i uspješnosti na standardiziranim testovima. Zatim, Trumpova administracija traži trenutačno gašenje svih programa koji se odnose na raznolikost, jednakost i uključenost te osiguravanje različitih političkih stajališta na svakom akademskom odjelu, uključujući konzervativne. Trumpova administracija tvrdi da ima "nevjerojatne podatke o antisemitizmu" na pojedinim odjelima za koje zahtijeva vanjsku reviziju. Popis tih odjela, među ostalima, uključuje Divinity School, Graduate School of Education, School of Public Health i Medicinski fakultet. Zahtjevi poput kontrole plagijata dotiču se i pitanja koja su konzervativni aktivisti koristili kao napad na sveučilišne profesore. Optužbe za plagijat, primjerice, jedan su od razloga zbog kojih je bivša predsjednica Harvarda Claudine Gay bila prisiljena dati ostavku.

Trump je optužio vodeća sveučilišta da nisu uspjela zaštititi židovske studente kada su sveučilišne kampuse diljem zemlje uzdrmali prosvjedi protiv rata u Gazi i američke potpore Izraelu prošle godine. Objašnjavajući odbijanje zahtjeva Bijele kuće, rektor Harvarda Alan Garber rekao je da se sveučilište neće odreći svoje neovisnosti niti se odreći svojih ustavnih prava prema Prvom amandmanu koji štiti slobodu govora. "Iako su neki od zahtjeva koje je iznijela vlada usmjereni na borbu protiv antisemitizma, većina predstavlja pokušaj izravne vladine regulacije 'intelektualnih uvjeta' na Harvardu", rekao je dodajući da ni Harvard ni bilo koje drugo privatno sveučilište ne može dopustiti da ga preuzme savezna vlada. U odgovoru Harvarda istaknuto je također da su u posljednjih 15 mjeseci poduzete mjere kako bi se poboljšala klima na kampusu i suzbio antisemitizam, uključujući discipliniranje studenata koji krše sveučilišnu politiku te da su izdvojeni resursi za programe koji promiču ideološku raznolikost i sigurnost.

Ubrzo nakon što je poslano njegovo pismo otpora, savezno ministarstvo obrazovanja najavilo je da će odmah zamrznuti 2,2 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima i 60 milijuna dolara u ugovorima s Harvardom. "Izjava Harvarda pojačava zabrinjavajući način razmišljanja o pravima specifičan na najprestižnijim sveučilištima i koledžima u našoj zemlji. Prekidi nastave su neprihvatljivi, a uznemiravanje židovskih studenata nedopustivo", piše u priopćenju. Profesor povijesti na Harvardu David Armitage rekao je za BBC da si sveučilište može priuštiti otpor kao najbogatije sveučilište u SAD-u i da nijedna cijena nije previsoka za slobodu.

– To nije neočekivani čin potpuno neutemeljene i osvetničke aktivnosti Trumpove administracije koja ne želi ništa drugo nego ušutkati slobodu govora – rekao je. Profesori s Harvarda podnijeli su tužbu kao odgovor tvrdeći da vlada nezakonito napada slobodu govora i akademsku slobodu. Harvard, koji raspolaže zakladom od 53 milijarde dolara, jedno je od niza elitnih sveučilišta na nišanu novog predsjednika. Newyorško Sveučilište Columbia pristalo je na brojne zahtjeve prošlog mjeseca nakon što je Bijela kuća povukla 400 milijuna dolara federalnih sredstava, što je izazvalo kritike dijela studenata i profesora. Primjerice, Columbia se složila staviti svoj odjel za bliskoistočne studije pod novi oblik nadzora i dopustiti nove sigurnosne snage od 36 "specijalnih časnika" ovlaštenih za uhićenje i uklanjanje ljudi iz kampusa. Početkom tjedna odvjetnica organizatora propalestinskih prosvjeda na Sveučilištu Columbia rekla je da su njezina klijenta uhitili imigracijski službenici dok je bio na razgovoru u vezi sa svojim zahtjevom za američko državljanstvo, a privedeni su i neki drugi strani studenti koji su sudjelovali u prosvjedima protiv rata.

Harvard kao primjer drugima?

Anketa instituta Gallup provedena prošlog ljeta pokazala je pad povjerenja u visoko obrazovanje među Amerikancima svih političkih orijentacija, djelomično zbog uvjerenja da sveučilišta forsiraju određeni politički program, a gubitak povjerenja osobito je velik među republikancima. Snažan otpor Harvarda pozdravljen je u cijelom visokom obrazovanju, nakon što su sveučilišta oštro kritizirana jer se nisu uspjela agresivnije oduprijeti Trumpovim napadima. Ted Mitchell, predsjednik Američkog vijeća za obrazovanje, koje predstavlja mnoge fakultete i sveučilišta u Washingtonu, rekao je da bi pristup Harvarda mogao ohrabriti druge čelnike kampusa, za koje je rekao da su "odahnuli".