Sizim u Europu i prije Europe

Nedaleko od Legrada i Velikog Otoka gradi se objekt veličine nogometnog igrališta, u cijelosti natkriven koji, međutim, neće koristiti ovdašnji sportaši - već će se u njega uskoro useliti nova farma rasplodnih krmača. Podiže ju poduzeće Sizim iz Velikog Otoka, koje su do prije desetak godina ovdje čak osporavali, ne dajući mu “zeleno svjetlo” zbog, kako su tvrdili Legrađani, buke i smrada koji bi se širio tom podravskom općinom.

Bez smrada
Danas tome nema ni traga, čak i deponij gnojišta iz postojećih farmi više nikoga ne uzbuđuju jer se zla predviđanja nisu ostvarila. Za tako nešto, tvrdi vlasnik poduzeća Marijan Markan, nije bilo ni osnova budući da su od samog početka u Sizimu vodili računa o zaštiti okoliša, a tako se ponašaju i kod gradnje ovih novih objekata koji će se prostirati na gotovo četiri hektara.

- Uzgoj po ovoj našoj tehnologiji daleko je od načina kako su se nekad u Podravini tovile svinje po seoskim kocima i tadašnjim tovilištima - tvrdi Marijan Markan uz napomenu da se svim tim na veliko približavaju i prilagodbama koje nameću norme Europske unije.

No, ne samo u svojim farmama, već sve to, dodaje, prenose i na one kod obiteljskih gospodarstava na čiju suradnju i dalje računaju, čak i obimniju od dosadašnje budući da je im je tržište sve zahtjevnije - kako s količinskim narudžbama tovljenika, tako i njihovom kvalitetom. Zbog tih su razloga i krenuli s gradnjom nove vlastite farme te tovilišta, objekata vrijednih pedesetak milijun kuna, kakvih je inače po veličini i opremljenosti još uvijek mali broj i izvan Koprivničko-križevačke županije.

Sprega sa selom
Ulaganja nisu mala, tvrdi vlasnik Sizima, ali bez njih nije moguće računati na veći iskorak u svinjogojstvu kakav su si zacrtali u ovom poduzeću, a to je više od četiri tisuće rasplodnih krmača te godišnja proizvodnja od gotovo sto tisuća tovljenika.

Do prije desetak godina, kaže, kada su započinjali ovaj posao na tada još praznim legradskim i velikootočkim oranicama i livadama to je izgledalo gotovo nemoguće. Čak u to nisu vjerovali ni ovdašnji seljaci koji su, međutim, danas među njihovim brojnim kooperantima, bilo da Sizim uzgaja svinje ili pak proizvodi kukuruz.