Južna Koreja Hrvatskoj nudi suradnju u području nuklearne energije, dok Zagreb istodobno pokušava Rijeku pozicionirati kao jednu od ključnih ulaznih točaka korejske robe i investicija prema tržištu Europske unije. To se moglo iščitati iz razgovora tijekom službenog posjeta ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Seulu, gdje su među glavnim temama bili energetika, LNG, logistički koridori, investicije, nove tehnologije i obrambena industrija. Grlić Radman u Seulu se sastao s korejskim ministrom vanjskih poslova Cho Hyunom, a tijekom posjeta predviđeni su i susreti s potpredsjednikom Nacionalne skupštine Joo Ho-youngom, ministrom poslova patriota i veterana Kwon Oh-eulom, predsjednicom Korejske udruge uvoznika KOIMA Youn Young-mi te predstavnicima korejskog gospodarskog i investicijskog sektora.
U službenim razgovorima više se puta naglašavala važnost Luke Rijeka kao jednog od najkonkurentnijih ulaza korejske robe na tržište EU, uz već postojeći sporazum o suradnji između riječke i busanske luke. I upravo se tu vidi da ovaj posjet nadilazi klasični diplomatski protokol. Ispod službenih formulacija nazire se pokušaj Hrvatske da se uključi u nekoliko novih europskih strateških lanaca istodobno, u trenutku kada se EU zbog rata u Ukrajini, energetske krize i poremećaja globalnih opskrbnih pravaca pokušava drukčije presložiti. Europa danas traži sigurnije energetske izvore, alternativne logističke koridore i stabilnije tehnološke partnere, dok Južna Koreja posljednjih godina pokušava ojačati svoju prisutnost u Europi, posebno u energetici, infrastrukturi i visokim tehnologijama. U tom novom preslagivanju Hrvatska pokušava iskoristiti svoju geografsku poziciju ambicioznije nego dosad.
Ne samo kao malo tržište, nego kao južni logističko energetski koridor prema srednjoj Europi. Zato se u Seulu nije razgovaralo samo o političkim odnosima ili trgovini. Paralelno se pojavljuju LNG, nuklearna energija, logistika, prometna infrastruktura, digitalne tehnologije, investicije i obrambena industrija. Ne govori se o jednom projektu, nego o mnogo široj mreži energetskih, logističkih i tehnoloških interesa. U toj priči povezuju se Busan kao jedna od najvećih svjetskih luka, Rijeka kao ulaz prema srednjoj Europi, LNG infrastruktura na Krku i potencijalna buduća energetska suradnja. Korejska strana tijekom razgovora spomenula je i nuklearnu energiju. Ta zemlja danas ima 26 nuklearnih elektrana koje proizvode oko trećine ukupne električne energije države, dok se moguća suradnja s Hrvatskom promatra kroz širi energetski i infrastrukturni okvir.
Pritom se ne govori o konkretnim projektima ili gradnji elektrane, nego o tehnološkoj suradnji, investicijama, energetskim partnerstvima i povezivanju poslovnih zajednica. Uz energetiku i infrastrukturu, u razgovorima se pojavljuje i obrambena industrija. Sugovornici su govorili o mogućnosti jače suradnje hrvatskih i korejskih obrambenih kompanija, uostalom DOK-ING je već prisutan tamo, kao i povezivanja hrvatske vojne industrije s oružanim snagama Južne Koreje.
Važan dio cijele priče odnosi se i na američku dimenziju. Sugovornici bliski razgovorima korejsku energetsku i nuklearnu suradnju opisuju kao “komplementarnu Amerikancima”, što pokazuje da Hrvatska pokušava ostati unutar američkog sigurnosnog i energetskog okvira, ali istodobno otvoriti dodatni azijski tehnološki i investicijski kanal preko Južne Koreje. Inače, posjet dolazi neposredno prije 11. summita EU – Južna Koreja 10. lipnja, kad se očekuje potpisivanje zajedničke izjave i Sporazuma o digitalnoj trgovini.
Jako dobro!