Sarajevski Djed Mraz protjeran zbog "svinjske gripe"

Iako je mišljenje o multikulturalnosti glavnoga grada Bosne i Hercegovine ustaljeno, četrnaest godina nakon rata u praksi o tome svjedoče još samo vjerski objekti. To što u Sarajevu danas živi više od 95 posto Bošnjaka, na što su utjecale brojne ratne i poratne okolnosti, i nije neki problem.

Problem je što se, primjerice, za kupovinu svinjskoga mesa mora ponekad otići i do istočnog Sarajeva, ili čak do obližnjeg Kiseljaka.

Nepoželjan od rata
S duge strane, u vrijeme nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana, priče o Djedu Mrazu kao nepoželjnoj osobi u gradu pomalo već sliče kakvoj sapunici. Sve je počelo još devedesetih godina kada je tadašnji bošnjački čelnik Alija Izetbegović javno upozorio da lik Djeda Mraza zapravo potječe iz kršćanske tradicije slavljenja Božića, te da kao takav nije primjeren za muslimansku djecu.

Kršenje ljudskih prava
Tako se priča o nepoželjnosti Djeda Mraza u Sarajevu vuče već godinama, a posebice oživi u vrijeme blagdana. To se dogodilo i ovog prosinca, uoči blagdana sv. Nikole. Djed Mraz, ili Djed Božićnjak, kojem se raduju sva djeca na svijetu, i ove je godine godine nepoželjan u Sarajevu. A i ovaj se put za njegov nedolazak pobrinula ravnateljica sarajevskih dječjih vrtića Arzija Mahmutović.

Objašnjenje – djecu bi mogao zaraziti svinjskom gripom! Brojni su se roditelji ponovno pobunili, smatraju da zabrana predstavlja kršenje Konvencije o ljudskim pravima. Ipak, ravnateljica je postupila mudro i nije donijela pismenu odluku, ali je istodobno onemogućila posjet Djeda Mraza djeci.

Stoga su pravobranitelji, koji brinu o ljudskim pravima u BiH, nemoćni. Kažu da odluka o zabrani dolaska Djeda Mraza nije službena i o tome mogu raspravljati tek kad ona bude na papiru.