Rok od deset dana imaju političari da poljoprivrednicima odgovore na 11 pitanja ključnih, kako je istaknuto, za budućnost hrvatske poljoprivrede. Poslana su jučer na stranačke adrese, a iza njih stoje Hrvatska poljoprivredna komora i Agroklub.
– Trošimo 58 posto više hrane nego što ju proizvodimo. Uvoz je lani bio 139 milijardi kuna, i to samo hrane, pića i električne energije – navela je Ivana Nađ iz Agrokluba. Stranke im, tako, trebaju odgovoriti kako planiraju uvesti reda u neobrađeno zemljište te što misle o oporezivanju zapuštenih polja.
Zanima ih i što će politika poduzeti da potakne lokalnu distribuciju poljoprivrednih proizvoda.
– Otkupne su cijene na burzama u okruženju daleko veće, u Hrvatskoj ih netko koči jer je svjestan da OPG-ovi nemaju velika skladišta pa su seljaci prisiljeni prodati robu za bilo koji iznos – rekao je Matija Brlošić, čelnik HPK.
Pitaju, nadalje, koje porezne poteze misle povući kako bi povećali konkurentnost naših proizvođača.
– Stopa PDV-a od 25 posto je previsoka jer u svim državama u okruženju je i triput manja pa kako onda hrvatski seljak može biti konkurentan? – ističe Brlošić.
Zabrinjava ih i to što je samo devet posto mladih u ovom sektoru pa od ukupno 176.000 poljoprivrednih gospodarstva, njih tek 17.000 vode mladi poljoprivrednici. Pitanje je, stoga, i kako će zadržati mlade u ruralnim krajevima “kroz sustave potpora i prostorne planove”.
Brine ih i rascjepkanost i razjedinjenost u vlastitim redovima.
– Postoji 1130 poljoprivrednih udruga, tako razjedinjeni nemaju nikakav utjecaj na politiku – zaključuju. Odgovori će biti na stranicama Agrokluba, kao i anketa čiji je predizborni program najbolji.
Zemljisna reforma: komasacija, arondacija, davanje državnog zemljišta u zakup, otkup zemljišta staračkih domaćinstava, navodnjavanje, porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište. Cilj 60.000 obitelji sa prosjecno 200 ha u Slavoniji i 20 ha u Dalmaciji. Jasne ciljeve postaviti po zupanijama i opcinama. Politiku voditi po projektnom principu. Bez toga sve cemo uvoziti.