Američki predsjednik Donald Trump prijeti napadom na Iran više od mjesec dana, a tek prošli tjedan upozorio je da je "armada" američkih ratnih brodova stigla do Perzijskog zaljeva. Ovaj nedavni sukob započeo je nakon što je Trump rekao da će napasti Iran ako ubije prosvjednike tijekom masovnih protuvladinih demonstracija koje su prošlog mjeseca zahvatile zemlju. Grupe za ljudska prava kažu da su tisuće ljudi ubijene tijekom brutalnog vladinog gušenja tih prosvjeda. Što se tiče pregovora između SAD-a i Irana, Iran je izjavio da će se razgovori isključivo usredotočiti na njegov nuklearni program.
A dok cijeli svijet gleda što će se dogoditi, i slijedi li nam još jedna eskalcija The Telegraph otkriva da je Rusija 2018. godine tajno isporučila gotovo 2,5 milijarde dolara (oko 1,9 milijardi funti) u gotovini Iranu kako bi pomogla režimu u Teheranu da preživi nakon što je Donald Trump nametnuo oštre sankcije. Prema dokumentima koje je list dobio, ruska državna banka Promsvyazbank izvela je 34 velike pošiljke gotovine u četveromjesečnom razdoblju, svaka vrijedna između 57 i 115 milijuna dolara. Ukupno je poslano gotovo pet tona novčanica, uglavnom u apoenima od 500 eura, iz moskovske ulice Smirnovskaja do iranske središnje banke na bulevaru Mirdamad u Teheranu. Prva pošiljka krenula je 13. kolovoza 2018., samo tjedan dana nakon što je Trump potpisao izvršnu uredbu o sankcijama. Transport je vjerojatno išao vlakom do luke Astrahan, zatim brodom preko Kaspijskog jezera do iranske luke Amirabad i dalje vlakom do Teherana – klasičan način zaobilaženja međunarodnih financijskih sustava poput SWIFT-a, iz kojeg je Iran bio isključen.
Ove isplate otkrivaju duboko partnerstvo između Moskve i Teherana, koje je tada bilo manje vidljivo nego danas. Anna Borshchevskaya, stručnjakinja za rusku politiku prema Bliskom istoku iz Washingtonskog instituta, rekla je za Telegraph: "Rusija će oklijevati s vojnom intervencijom, ali postoji toliko mnogo drugih stvari koje može učiniti kako bi poduprla režim". Dodala je da je motivacija bila spasiti iranski režim u krizi izazvanoj prosvjedima i ekonomskim sankcijama.
Asha Castleberry-Hernandez, bivša viša savjetnica za Bliski istok u američkom State Departmentu, opisala je pošiljke kao „prikrivenu podršku“ iz očaja. "Žele pomoći Iranu, ali ne žele da svijet zna da to čine, jer je većina međunarodne zajednice protiv režima, a više za narod", kaže. Ariane Tabatabai, bivša viša pomoćnica posebnog izaslanika za Iran pod Bidenovom administracijom, nagađa da su sredstva mogla biti plaćanje za oružje, raketne sustave ili komponente.
Promsvyazbank, nekad privatna, preuzeta je od Kremlja 2017. i pretvorena u „banku posebne namjene“ za obrambeni sektor i izbjegavanje sankcija. Na čelu je tada bio Petr Fradkov, sin bivšeg šefa ruske vanjske obavještajne službe, koji je kasnije sankcioniran zbog rata u Ukrajini. Stručnjaci upozoravaju da bi slične isporuke mogle biti aktualne i danas. Iran je od invazije na Ukrajinu isporučio Rusiji tisuće dronova Shahed-136 i balističkih raketa Fath-360, a odnosi su procvjetali.
Borshchevskaya je kazala da Rusija daje „više nego 2018.“ jer iranski režim treba jaču podršku usred masovnih demonstracija i glasina da bi ajatolah Hamenei mogao pobjeći u Moskvu. "Ovo je upravo vrsta podrške oko koje bismo se trebali brinuti – nevidljiva, ali ključna za opstanak režima", dodaje.
Promsvyazbank i iranska središnja banka nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.