Koje je boje bio Juditin prsten, koliko je ribara bilo na brodu? To su tek dva od ukupno 144 pitanja s ispita hrvatskog jezika na državnoj maturi (viša i osnovna razina) na koja su maturanti morali dati odgovor, a izazvala su buru reakcija.
>>Riješite testove iz hrvatskog jezika - višu razinu i osnovnu razinu (dokumenti su u PDF fileu, kliknite desnim klikom i preuzmite datoteke na svoje računalo)
Maturanti, roditelji, ministar obrazovanja Željko Jovanović. Svi su se digli na noge kazujući da je test bio pun dvojbenih i nerazumljivih pitanja koja su mogla oštetiti učenike. Što će se dogoditi s tim pitanjima, hoće li biti ukinuta ili ne, još nije odlučeno. Nisu gotovi ni rezultati mature.
>>Sindikat: Ministre, prekinite napade na državnu maturu!
Objavljujemo cijeli ispit koji je digao prašinu (višu razinu i osnovnu razinu). Pokušajte odgovoriti na pitanja i uvjerite se sami ima li osnove za hajku koja se podigla.
Objavljujemo i točne odgovore te obrazloženja za višu razinu i osnovnu razinu (nemojte varati samog sebe, pokušajte sami odgovoriti).
Ministar Jovanović ranije je već kazao da ispit nije objektivan odraz znanja maturanata koje su stekli u protekle četiri godine. Najavio je da će tražiti da se kod dvosmislenih pitanja prihvati više točnih odgovora.
Zbog "uplitanja" Jovanović je zaradio packu sindikata zaposlenih u srednjim školama koji smatraju da nije smio stvarati i iznositi mišljenje prije nego li je njegovo povjerenstvo donijelo sud o prijepornom ispitu.
Nacionalno vijeće učenika Hrvatske smatra pak da je ovogodišnji ispit bio objektivno teži od onih prošlih godina, ali da je pravi krivac za učeničko nezadovoljstvo sustav. Vijeće se protivi i "zadiranju" politike u struku i mogućem izbacivanju pitanja iz ispita ili "ispravku" ispita, jer drži da bi to ugrozilo sam koncept državne mature kao standardiziranog ispita.
Razumijevanje, a ne učenje napamet
U priopćenju što su ga objavili u subotu na svojim internetskim stranicama iz Nacionalnog centra za vanjsko obrazovanje podsjetili su na dvostruku funkciju ispita državne mature. Oni su istodobno i izlazni ispiti (ispitati učenička postignuća) i ulazni (selektirati pristupnike pri upisima na fakultete). Navode da je konstrukcija zadataka i testa zahtjevan i složen posao u koji su uključeni srednjoškolski i sveučilišni nastavnici (kao sastavljači i kao recenzenti) i psihometričari.
Zadaci nisu slučajni, niti su slučajno teški/lagani. Pitanja na koja maturanti moraju odgovarati uvjetovana su, napominju, obrazovnim ishodima Ispitnog kataloga koji proizlazi iz službenih nastavnih programa. Naglašavaju da su obrazovni ishodi u velikoj mjeri reducirali obrazovne sadržaje službenih programa i na taj način olakšali pripremu za ispit iz hrvatskoga jezika.
Što se konstrukcije testa tiče, iz Nacionalnog centra za vanjsko obrazovanje objasnili su da su zadaci s polaznim tekstom usmjereni prema razumijevanju, a ne prema učenju interpretacije napamet. Ti zadaci ne zahtijevaju prethodna znanja, a razumijevanje teksta uključuje i poznavanje denotativnoga i konotativnoga značenja riječi, prepoznavanje pitanja/problema koje tekst postavlja, uočavanje odnosa među likovima, uočavanje jezičnih nijansi, uočavanje stilističkih nijansi i različite druge elemente.
U dijelu testa koji ispituje područje književnosti naglasak je na teoriji i povijesti književnosti, tj. na znanjima koja učenici stječu tijekom školovanja.
1. Pitanje vezano uz “Ribanje i ribarsko prigovaranje” Petra Hektorovića bilo je - koliko se ljudi nalazilo na brodu koji je išao na Hvar? Odgovor: Petar Hektorović je trajekt za lokalne linije, u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije. Plovi na linijama splitskog okružja, najčešće za Hvar ili Vis. Kapacitet mu je 120 automobila i 1080 putnika. 2. Iz “Ribanja i ribarskog prigovaranja” bilo je i pitanje: “Zašto se pripovjedač pridružio ribarima na brodu?”. Odgovor: Zato što kao pripadnik najvišega hvarskog plemstva imao višak vremena i bilo mu je dosadno.