Riječki pacijent Damir Bikić još je u šok sobi

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci danas je, na temelju informacija Večernjeg lista, “oformilo spis” o slučaju Damira Bikića koji je nakon prometne nesreće u kojoj je teško ozlijeđen još polovicom srpnja završio u riječkom KBC-u. Tamo je njegovo liječenje krenulo po zlu pa su mu zbog sepse, otrovanja krvi, zatajili bubrezi, ostao je bez jednog oka, prstiju na nogama i peta, i još je u Jedinici intenzivnog liječenja.

– Zatražena su od Ministarstva zdravstva i KBC-a Rijeka izvješća te očitovanja svih koji su sudjelovali u njegovu liječenju, ali i to da policija obavi svoj dio posla, izvide, nakon čega će se odlučiti o daljem postupku – potvrdio je županijski državni odvjetnik Doris Hrast.

Dekubitusi legla zaraze
Kako doznajemo iz KBC-a Rijeka, nesretni Bikić još je na intenzivnoj njezi, no nije u životnoj opasnosti. – Pacijent i dalje dobiva terapiju, no iz dana u dan mu je sve bolje – rekao je prof. dr. Haller, ravnatelj riječke bolnice.

A cijeli slučaj nesretnog D. Bikića zainteresirao je i jednog od najpoznatijih odvjetnika za područje liječničkih pogrešaka Josipa Mađarića. On trenutačno vodi dvije tužbe koje su pokrenuli ljudi čije je članove obitelji također u bolničkim uvjetima “uništila” sepsa uzrokovana bakterijama MRSA-om i pseudomonasom.

– Kada su u pitanju slučajevi bolničkih infekcija, bolnica mora dokazati da se pridržavala svih uvjeta koji su zakonom propisani kako bi se zaraza izbjegla – objasnio je Mađarić. Na žalost, iako o konkretnom slučaju ne može govoriti jer nema potrebnu dokumentaciju, sama pojava velikih dekubitusa (zaležajnih rana) na tijelima pacijenta govori da njega u bolnici nije bila propisno provedena. Sličan stav o dekubitusima ima i voditeljica Referentnog centra za praćenje otpornosti bakterija na antibiotike prof. Arjana Tambić.

– Dekubitusi su leglo bakterija, a kada se javljaju u bolničkim uvjetima mogu biti poprilično opasni. Osobito ako se u rane nasele MRSA i pseudomonas, a bakterije potom u organizam uđu kroz otvorene rane nakon operacija – tvrdi prof. Tambić. Tada može doći do nastanka sepse - trovanja krvi koje uzrokuju bakterije koje su prodrle u krvotok pacijenta.

– Dovoljno je da iz bolničke okoline uđu u organizam čiji je imunitet narušen primjerice ozljedama, pa i operacijama, i tada bakterije izazovu invazivne (one koje brzo i jako napadaju organe) sepse – objašnjava dr. Tambić. U bolničkim uvjetima, gdje po zraku kola velika količina antibiotika, i MRSA i pseudomonas postaju jako otporni na lijekove. – MRSA često izaziva gangrene jer razara krvne žile pa se zbog prekida cirkulacije moraju operativnim putem ukloniti prsti na udovima – otkriva prof. Tambić i dodaje da je pseudomonas još opasniji jer je vrlo agresivan.

I antibiotici nemoćni
– Posebno su opasne “divlje” vrste te gram negativne bakterije koje se nastanjuju oko slavina ili čak na ovlaživačima zraka koji su dio respiratora za disanje, pa napadnu pluća pacijenta. Odatle mogu ući i u krv, gdje izazivaju sepsu – ističe prof. Tambić.

Problem je što se to teško liječi jer liječnici na raspolaganju imaju samo jedan antibiotik karbapenen, no deset posto tih bakterija već su otporne i na njega.

Česta smrt od sepse
Na odjelu intenzivne njege Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević prof. Bruno Baršić često se susreće s pacijentima koji su iz drugih bolnica zbog sepse uzrokovane ovim bakterijama, dospjeli na njegov odjel. Ističe da bolnice nikada neće potpuno istjerati ove “nametnike” iz svojih hodnika, no sepse bi se pridržavanjem pravila mogle smanjiti na najmanju mjeru.

– U nas na Klinici ima ih manje od jedan posto, a spriječiti ih se može prvenstveno visokim standardom njege bolesnika, pranjem ruku i nošenjem rukavica, ali i “dezinficiranjem” bolničkih kapaciteta – ističe prof. Baršić. Objašnjava da od MRSA-e ne može biti siguran ni jedan čovjek koji uđe u bolnicu jer taj stafilokok voli obitavati na koži ili u nosu pacijenata.

– Takva osoba je kliconoša, no ako ima jak imunitet, sama se ne mora razboljeti – objašnjava prof. Baršić i dodaje da bakterija može kolonizirati kožu pacijenta i prije nego uđe u bolnicu, no tvrdi da su takvi slučajevi rijetki.

– Ako pacijent ima miješanu sepsu, to jest obje bakterije u krvi, njegovo liječenje je teško i neizvjesno – rekla je prof. Tambić i dodala da se nada kako će se manjom upotrebom antibiotika i držanjem higijene smanjiti broj pacijenata koji stradaju od ovakvih komplikacija.