Restaurirane umjetničke slike skradinske barokne katedrale

SKRADIN – Potporom Ministarstva kulture, koje je izdvojilo 800 tisuća kuna, restauratori i konzervatori splitskog Restauratorskog zavoda, nakon više od jednog desetljeća priveli su kraju obnovu poznatih i visokovrijednih umjetničkih slika skradinske barokne katedrale Rođenja Blažene Djevice Marije. Riječ je o 16 ulja na platnu od kojih je njih 11 početkom listopada 1991. ondašnji župnik i dekan skradinski don Ante Lovrić-Caparin, na intervenciju tadašnje ministrice kulture Vesne Girardi-Jurkić i djelatnika šibenskog Konzervatorskog odjela prebacio u Split. Učinio je to radi zaštite, a zbog učestalih topničkih napada na sakralne i druge kulturne objekte u gradu. Međutim njihova obnova ipak je uslijedila četiri godine kasnije.

– Zahvalni smo gradskoj upravi koja je pokrenula i, zajednički sa Župnim uredom, ostvarila ovaj vrijedan zahvat restauracije i zaštite sakralnih umjetničkih slika. Osim spomenutih 11, tri smo ulja na platnu s reljefom Gospe od zdravlja i Prikazanjem Isusovim u hramu, izrađenim na drvu, u 16. i 17. st., na restauraciju poslali naknadno. Stručno obavljeni posao splitskih restauratora i konzervatora Branka Pavazze, Josipa Delića i Stanka Alajbega koji je završen, našem gradu i župnoj zajednici na kraju godine u kojoj smo dostojanstveno i svečano proslavili 250. obljetnicu posvete barokne katedrale najljepši je dar – rekao je župnik i dekan don Franjo Glasnović.

Do Božića skradinska će katedrala osim restauriranih umjetnina imati i ljepše pročelje.

– Konzervatorske radove čišćenja portala od naslaga prljavštine na kipovima sv. Ante i sv. Franje, te na zabatu i pragovima portala počeli su izvoditi konzervatori tvrtke Krševan. Oni su kipove i kameni dio pročelja prekrili slojem zaštitne smjese koja će nakon nekoliko dana izbijeliti prljave naslage – rekao je voditelj tog stručnog zahvata Mile Mesić.

Osim nekoliko portreta svetaca restauratori su obnovili i dva portreta iz 18. stoljeća. Riječ je o uljima na platnu biskupa dr. sc. msgr. Antuna Becića. rodom iz Budve, koji je 16. travnja 1758. posvetio baroknu katedralu Rođenja Blažene Djevice Marije.