Referendum o ćirilici ne bi prošao, ali Vukovar treba trajno zaštititi

Referendum o ćirilici, odnosno zahtjev da se broj pripadnika manjina koji imaju pravo na svoj jezik i pismo u službenoj upotrebi poveća s jedne trećine na 50 posto, ne bi prošao. Tako je, naime, pokazalo veliko terensko istraživanje “Pilarov barometar hrvatskog društva”, koje je na tisuću ispitanika proveo Institut Ivo Pilar u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja. Pitanje o referendumu tek je jedna od podtema jer je to opsežno istraživanje, koje ekskluzivno donosi Večernji list, obuhvatilo čak 13 tematskih cjelina.

Brak – žene i muškarca

Trideset četiri posto ispitanika izjasnilo se da bi glasalo za to da pitanje prava na dvojezičnost ostane regulirano kao i dosad. Samo 19,1 posto ispitanika bilo bi za to da se potreban postotak poveća na 50 posto, a 20,2 posto ispitanih ne bi se odazvalo referendumu.

Na pitanje podupire li postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru, najviše ispitanih reklo je da bi Vukovar trajno trebao biti izuzet od ćirilice, odnosno njih 38,3 posto. Da u Vukovaru treba još pričekati s ćirilicom, smatra 26,1 posto anketiranih. Postavljanje dvojezičnih ploča bezuvjetno podržava 6,1 posto ispitanika, a 12,1 posto ih to podržava, ali smatra da je postupak trebao biti pažljiviji.

Pitanje o dvojezičnosti zanimljivo je s obzirom na to da je Sabor upravo poslao na ocjenu ustavnosti to referendumsko pitanje. Zanimljivo je da ni pitanje ćirilice ni pitanje o pravu na pobačaj nije izazvalo tako oštru podjelu u odgovorima, odnosno u stavu protiv, kao što je to pitanje o istospolnim brakovima. Čak 45,4 posto ispitanika odgovorilo je da je izrazito protiv mogućnosti sklapanja istospolnih brakova, a njih 15,5 posto uglavnom je protiv. Da Hrvati brak smatraju zajednicom žene i muškarca pokazao je i referendum kojim je u Ustav unesena takva definicija braka. Kad je riječ o pobačaju, izrazito je protiv prava na pobačaj 24,7 posto ispitanih, a 14,5 posto uglavnom je protiv. Gotovo je podjednak postotak za pobačaj – 18 posto je izrazito za, a 16,8 uglavnom za. Iako se u javnosti strasti često rasplamsavaju na temi komunističkih zločina, Pilarovo istraživanje pokazalo je da su Hrvati prema njima vrlo indiferentni.

Malo ekstremnih

Naime, najveći postotak ispitanih – 39,8 posto – nije ni za kažnjavanje zločina iz komunizma ni protiv. Izrazito je protiv njihova kažnjavanja 17,7 posto anketiranih, a izrazito za 14,7 posto. Kad se pribroje i oni koji su uglavnom protiv ili uglavnom za, ispada da su izjednačeni i oni koji su za i oni koji su protiv. Posebno je zanimljivo da se Hrvatska u usporedbi s istraživanjima provedenima u zemljama EU ubraja među zemlje u kojima građani imaju najniže povjerenje u institucije. Hrvati najviše vjeruju Hrvatskoj vojsci, što je očito posljedica Domovinskog rata, ali i predsjedniku Republike. Kad je riječ o političkoj orijentaciji podijeljenoj na lijevo i desno, samo 3,2 posto izjasnilo se kao izrazito lijevih uvjerenja, a 6,2 posto kao izrazito desnih. Najveći broj ispitanih nije se izjasnio, a njih 27,1 posto ocijenilo je da nije ni lijevo ni desno, pripadnici su centra.

“Pilarov barometar hrvatskog društva” ima i usporedbu (za one teme za koje je to bilo moguće) s europskim i svjetskim istraživanjima, ali i s njihovim barometrom iz 2009. godine. Na ovom istraživanju radilo je dvadesetak istraživača, a s obzirom na to da je Institut Ivo Pilar ozbiljna znanstvena institucija, i istraživanje je tematski iznimno široko. Jedanput godišnje to će se istraživanje nadopunjavati novim informacijama.

>> Zbog amblema na majicama članovi Stožera presvlačili se pred Saborom