Rat u Ukrajini: Na čiju stranu su stale Srbija, BiH i ostale zemlje u regiji

Građani cijeloga svijeta, pa tako i Hrvatske, s velikim interesom prate događanja u Ukrajini, koja je suočena s invazijom Rusije. Taj interes Hrvatske miješa se i sa zabrinutošću s obzirom na naše okruženje, odnosno još uvijek neriješene odnose na prostorima bivše Jugoslavije. Vidi se to i po različitim interesima koji se artikuliraju u javnosti, ali i po smjeru u kojem svaka od država ide. U više navrata istaknuti su strahovi da bi se ukrajinska kriza, ali i interesi Rusije, mogli ubrzo prebaciti na Balkan, i to prije svega u BiH i na Kosovo.

Posebno je interesantno stajalište Srbije, koja godinama unazad, otkako je Aleksandar Vučić preuzeo poluge vlasti, balansira između Europske unije, Rusije, ali i Kine. Pokazao je to i u vrijeme rata na Krimu, kada je Srbija ostala neutralna pozivajući se na činjenicu da nije ni dio EU ni dio NATO-a. S eskalacijom situacije u Ukrajini predsjednik Srbije Vučić uzeo je razdoblje od 48 sati tijekom kojih neće govoriti o stajalištima Srbije. Tih 48 sati isteklo je sinoć. Poznavatelji prilika u Srbiji podsjećaju na nekoliko stvari koje su za Srbiju iznimno važne u ovom trenutku. To su tradicionalno prijateljstvo s Rusijom, većinska podrška građana Moskvi i Putinu, ali i izrazita energetska ovisnost o Rusiji. Tu su i izbori, koji se u Srbiji održavaju 3. travnja, istodobno i opredjeljenje Srbije da želi postati dio EU, s kojom ima najveću gospodarsku suradnju i o čijim je sredstvima ekonomski ovisna.