Bilanca hrvatskog gospodarstva za 2024. godinu jest 3,8 posto rasta na godišnjoj i 3,7 posto rasta na kvartalnoj razini, što Hrvatsku i dalje smješta među tri najbrže rastuće ekonomije u Europskoj uniji i vodeću po rastu u europodručju. Četvrti kvartal donio je ubrzanje u odnosu na treće tromjesečje od 1,4 posto, a uz potrošnju države i kućanstava, ugodno je iznenadio skok investicija te robni izvoz. Premijer Andrej Plenković odmah je kazao kako se radi o 'pozitivnom gospodarskom uzletu 16 kvartala zaredom', te je dodao da je kumulativni hrvatski gospodarski rast od početka 2021. godine drugi najveći u EU-u, preko 25 posto, iza Malte koja je rasla 35 posto.
– Bit je ovih podataka da hrvatsko gospodarstvo i Hrvatska generalno jačaju i sve više hvataju korak s onima koji su u EU ušli prije nje – pohvalio se premijer Plenković.
Brzo će se otkriti je li Hrvatska već lani dostigla 80 posto prosječne razvijenosti EU, na što je utjecalo više faktora poput manjeg broja stanovnika, nižih stopa rasta vodećih europskih ekonomija te snažnog priljeva kapitala iz europskih fondova koji je pogurao građevinski sektor, dok je turizam pogurao sektor usluga. Visoke stope rasta imale su i svoju negativnu stranu koja je došla kroz natprosječno veću inflaciju, a posebno su snažno rasle cijene hrane i usluga. Zato je ova godina počela masovnim bojkotom trgovačkih lanaca, koji se s vremenom ispuhao. Ipak, dio potrošača preusmjerio se u susjedne države. Prerađivačka je industrija jedina u četvrtom kvartalu zabilježila lagan pad od 0,4 posto, nasuprot građevinarstva gdje je stopa rasta bila 13,2 posto, a trgovine, prijevoza i turizma 6,7 posto.
– Detaljniji uvid u statistiku nacionalnih računa potvrđuje da je rast bio uvelike naslonjen i predvođen prvenstveno domaćom potražnjom: osobnom potrošnjom (5,8%) i investicijama (isključujući zalihe, 9,9%). Državna potrošnja je također dala svoj obol s rastom od 4,5% na godišnjoj razini. S druge strane, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan budući da je rast uvoza robe i usluga (5,3%) nadmašio izvoz robe i usluga (0,9%) – navode analitičari RBA čija glavna ekonomistica Zrinka Živković-Matijević podsjeća da je prerađivačka industrija zabilježila godišnji pad u tri od četiri tromjesečja, a na razini 2024. dodana vrijednost smanjila se drugu godinu zaredom, ovaj put za 2,2%.
– Unatoč izazovnom globalnom okruženju, stalnim neizvjesnostima i trgovinskim napetostima, ekonomski izgledi za Hrvatsku u 2025. godini ostaju povoljni. Očekuje se da će ekonomsku aktivnost i dalje pokretati osobna potrošnja i investicije iako nešto skromnijim tempom. Osobna potrošnja oslanja se na snažno tržište rada, dok su investicije uglavnom podržane europskim fondovima. U skladu s navedenim, u 2025. očekujemo gospodarski rast od 2,9% – istaknula je analitičarka.
>> VIDEO Obustavlja se željeznički promet jednim od najprometnijih kolodvora u zemlji: Umjesto vlakova, vozit će autobusi, donosimo detalje
Rast hrvatskog BDPa iskljucivo je pisljedica potresa i EU novca te turizma. Nikakva industrija, nikakva poljoprivreda. Primarna i prerađivačka proizvodnja su nam na koljenima zahvaljujuci ovoj velebnoj vladi. Ovaj BDP, rasao bi i da ga je vodio Domovinski pokret ili Nečija baba i dida. A vi navijači samo si laskajte međusobno. Pitajte ljude koji znaju, ima ih. Ovo sto nam vlada prodaje moze prodavat samo onima IQ a ispid 90