Ima tih godina koje cijele nacije u sekundi povežu s nečim konkretnim. Svi Hrvati znaju što znači 1991., a većina svijeta svjesna je značenja kada se kaže "1989." ili "1945.". Čitatelji Georgea Orwella isto tako pamte 1984. Rusi imaju nekoliko takvih važnih godina – 1917. kada su boljševici došli na vlast, 1941. kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez ili 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu. No, jedna je godina pomalo drugačija. Rusi znaju što ona predstavlja i svjesni su što se tada događalo, ali je ne žele previše spominjati niti je žele pamtiti. A ona je svejedno još uvijek tu, i pita li se neke autore i novinare, ponovno se javlja i diže svoju glavu.
NAJMRAČNIJE DOBA
Godina koju Rusi ne vole spominjati ponovno se vraća: Je li Putin Rusiju poveo prema novoj 1937.?
Rusi se prisjećaju strašnih vremena uoči Drugog svjetskog rata kada je režim dao uhititi milijune sugrađana koji su ubijeni ili su završili u sibirskim logorima
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
I u nedjelju na Bozji dan ne prestaje narativna promidzba. Svaki dan zlostavljanje citatelja nebitno tko je na kojoj strani jer radi lazi i konstrukcija pate svi. Godina koju Rusi ne vole spominjati je 1941, godina pocetka WWII u kojem su Njemacki fasisti ubili preko 20 miliona Rusa, Bjelorusa, Ukrainaca i Zidova.